Razgovor s Putinom podijelio europske saveznike Ukrajine: Danska upozorava na narušavanje jedinstva

Telefonski razgovor predsjednika Finske Alexandera Stubba i norveškog premijera Jonasa Gahra Størea s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom otvorio je raspravu među europskim saveznicima Ukrajine o tome treba li obnoviti direktne diplomatske kontakte s Moskvom.

Dok Finska i Norveška smatraju da su razgovori nužni za pronalazak puta prema okončanju rata, Danska upozorava da bi samostalne inicijative mogle oslabiti jedinstvo Europe.

Danska premijerka Mette Frederiksen kritikovala je odluku nordijskih lidera, navodeći da razgovor nije bio koordiniran s ostalim partnerima. Smatra da europske zemlje trebaju djelovati zajednički, a ne pokretati odvojene inicijative prema ruskom predsjedniku.

Finska brani direktne kontakte s Moskvom

Predsjednik Finske Alexander Stubb branio je odluku o razgovoru s Putinom, ističući da je kontakt obavljen uz prethodne konsultacije s Ukrajinom. Finska i Norveška naglašavaju da su govorile u ime vlastitih država, a ne cijele Europe.

Razgovor je otvorio pitanje može li direktna komunikacija s ruskim rukovodstvom stvoriti prostor za nove diplomatske kontakte. Ipak, samo održavanje razgovora ne znači da je postignut napredak prema mirovnom sporazumu.

Šta Moskva želi postići?

DW-ov dopisnik iz Rige Juri Rescheto analizira šta bi Rusija mogla pokušati dobiti razgovorima s europskim liderima i može li takav kontakt dovesti do novih diplomatskih inicijativa. U fokusu je i odnos između oštre javne retorike Kremlja i mogućnosti održavanja otvorenih komunikacijskih kanala sa zapadnim državama.

Razmatra se i mogućnost da Rusija testira alternativne kanale komunikacije s europskim liderima, u trenutku kada se vode širi diplomatski napori povezani s ratom u Ukrajini. Međutim, iz dostupnog opisa videa ne može se zaključiti koji su konkretni ciljevi Moskve niti da li bi novi razgovori mogli dovesti do mirovnog dogovora.

Može li razgovor utjecati na europsko jedinstvo?

Neslaganje između Danske, s jedne, te Finske i Norveške, s druge strane, pokazuje različite pristupe europskih saveznika prema direktnim kontaktima s Putinom. Dok Helsinki i Oslo ističu potrebu za razgovorima, Kopenhagen upozorava na važnost zajedničkog djelovanja.

Ključno pitanje ostaje mogu li diplomatski kontakti doprinijeti okončanju rata ili će se nastaviti napori usmjereni na upravljanje sukobom bez trajnog rješenja. Kako se navodi u najavi DW-ove analize, razgovor nordijskih lidera s Putinom dio je šire diplomatske aktivnosti čiji će konkretni rezultati tek trebati biti vidljivi.