Raskrinkana ruska prevara: 'Ta priča nema smisla. Pa pogledajte snimke s mjesta napada'

Ujutro 29. jula, samo nekoliko sati nakon što je više od 50 ukrajinskih ratnih zarobljenika preminulo u zarobljeničkom logoru u Olenivki, a koji je pod kontrolom separatističke Narodne Republike Donjeck, ruski novinar koji se našao na mjestu događaja, ukazao je na, kako je sam ustvrdio, "ostatke rakete američke proizvodnje ispaljene iz raketnog sustava HIMARS".

Time je za napad optužio Ukrajince, a CNN piše kako je to bio početak velike ruske medijske ofenzive, čija poruka je jednako cinična koliko i brutalna.

Ukrajina je, prema ruskom narativu, ubila vlastite vojnike udarom HIMARS-a jer nije htjela da oni priznaju ratne zločine, ali i zato da obeshrabri ostale ukrajinske vojnike koji su razmišljali o predaji. Valja podsjetiti kako su u tome zatvoru uglavnom bili pripadnici pukovnije Azov. Tamo su prebačeni nakon što su se u majupredali u željezari Azovstal u Mariupolju. Pukovnija Azov koketirala je s nacizmom, premda se posljednjih godina pokušava riješiti tog imidža, a za Ruse ona predstavlja simbol ukrajinskog nacionalizma.

Eduard Basurin, visoki dužnosnik samoproglašene Narodne Republike Donjeck (DPR) koju podržava Rusija, ustvrdio je kako je raketni napad uslijedio "nakon što su ukrajinski ratni zarobljenici počeli priznavati zločine koje su počinili po nalogu političkih vlasti Ukrajine".

Ukrajina je oštro odbacila takve tvrdnje, a predsjednik Volodimir Zelenski napad je nazvao "ruskim ratnim zločinom".

Napad HIMARS-om nije vjerojatan

Istragom koju je proveo CNN, temeljenoj na analizi videa i fotografija s mjesta događaja, satelitskim snimkama prije i poslije napada te radom forenzičara i stručnjaka za oružje, zaključeno je kako je ruska verzija događaja vrlo vjerojatno izmišljotina. Što više, utvrđeno je da ne postoje gotovo nikakve šanse da je napad počinjen HIMARS-om.

Stručnjaci s kojima se konzultirao CNN dakle odbacuju napad HIMARS-om na Olenivku - ali ne mogu sa stopostotnom sigurnošću znati što je ubilo i ranilo toliki broj zatvorenika. Nemogućnost pristupa lokaciji onemogućuje donošenje konačnog zaključka. Međutim, stručnjaci kažu da većina znakova ukazuje na požar, a prema nekoliko svjedoka nije se čuo zvuk nadolazeće rakete.

Stručnjak za oružje Chris Cobb-Smith, koji je pregledao dostupne slike i videosnimke zgrade nakon napada, tvrdi da to skladište s tankim zidovima i metalnim krovom, nakon udara HIMARS-a ne bi i dalje ostalo stajati.

"Na video snimkama nigdje nema kratera, kreveti se nisu pomaknuli, stupovi su neoštećeni, ali vidljiva je ogromna šteta od vatre. Da je to bio napad raketnim sustavom s višestrukim bacanjem, vidjeli biste kratere, razvaljene stropove i zidove i raznesena tijela", elaborirao je Cobb-Smith.

Cobb-Smith je također primijetio da ostaci raketa nisu fotografirani na licu mjesta, što je, kako kaže, čudno.

"Osnovni element svake istrage jest prikupljanje vizualnih dokaza o ostacima streljiva baš tamo gdje su pronađeni", objasnio je.

Američki viši dužnosnici također su, u razgovoru za CNN, odbacili ideju da je korišten HIMARS.

Više analitičara potvrdilo je CNN-u da ne bi imalo smisla da Ukrajina HIMARS-om gađa tu zgradu, budući da je HIMARS skupo oružje koje se koristi za ciljanje meta na većim udaljenostima, a zgrada u pitanju nalazi se samo 15-ak kilometara od ukrajinskih snaga.

"HIMARS nije dizajniran za tako male udaljenosti. Kao i haubica, ono se koristi za mete koje su na većim udaljenostima. Nema smisla da se HIMARS koristi tako. Ukrajinci imaju drugo oružje za te kratke udaljenosti", kazao je za CNN, neimenovani dužnosnik NATO-a.

Ukrajinska sigurnosna služba, SBU, objavila je navodni razgovor dviju milicija DPR-a koji govore o napadu dan nakon što se dogodio. Jedan kaže: "Nije bilo znakova tipičnog pada granate ili nečeg sličnog. Nije bilo zvižduka, ničega."

Umjesto toga, kako kaže, u zgradi su se čule tri eksplozije. "Najvjerojatnije su unaprijed podmetnuli eksploziju", zaključio je.

Vjerodostojnost tog telefonskog razgovora nije moguće potvrditi, niti je bilo koji medij imao pristup izvornoj snimci.

Stručnjaci su za CNN rekli da dostupni dokazi upućuju na iznenadan i intenzivan požar unutar zgrade, te napominju da prema izvještajima dužnosnicima DPR-a nitko od stražara nije ozlijeđen.

Termobaričko oružje

Ukrajinski dužnosnici vjeruju da je požar unutar skladišta izazvalo termobaričko oružje. Ured glavnog ukrajinskog tužitelja, rekao je za CNN da dosad objavljene procjene "jasno opovrgavaju verziju Rusa da su ukrajinske oružane snage izvele raketni napad na mjesto zatočenja zatvorenika i također potvrđuju našu verziju o uporabi termobaričkog oružja".

Termobarično oružje zapravo je vakuumska bomba, koja usisava sav kisik iz zraka i vrlo brzo stvara toplinu. Ruske snage već su koristile takvo oružje u sukobu u Ukrajini. Ovdje su Ukrajinci upozorili kako bi se moglo raditi o napadu raketnim bacačem plamena za jednokratnu uporabu imena RPO-A Shmel. Ono ispušta eksplozivni oblak koji sagorijeva u zraku i stvara vatrenu kuglu visoke toplinske energije na površini od nekoliko četvornih metara. U suštini ubija visokim pritiskom - uzrokujući unutarnje krvarenje i pucanje unutarnjih organa.

Cobb-Smith kaže da, iako se teoretski moglo koristiti termobaričko oružje, vjeruje da je ovdje u pitanju bilo "nešto puno jednostavnije".

Profesor Benjamin Ondruschka, njemački patolog koji je radio na istragama ratnih zločina u kijevskom predgrađu Buča, kaže da bi samo potpuna obdukcija otkrila uzrok smrti, no slike jasno upućuju na vatru koja je dosegla najmanje 300 stupnjeva Celzijevih.

"Kao forenzičar, čini se da je nešto eksplodiralo u blizini ljudi koji su izgorjeli, što je rezultiralo detonacijom, a što je pak rezultiralo požarom", rekao je.

False flag

Samo nekoliko dana prije napada, dokazi ukazuju da su ruski stražari, koji su preuzeli zapovjedništvo nad centrom Olenivka sredinom maja, iz glavnih blokova premjestili desetke ukrajinskih ratnih zarobljenika u skladište u "industrijskoj zoni" kompleksa. Ne zna se zašto, ali glavni blokovi su postali prenatrpani.

Rusi nerado dozvoljavaju pristup neovisnim istražiteljima ili međunarodnim agencijama. No 31. jula, tri dana nakon napada, rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je "u interesu Rusije provođenje objektivne istrage", te službeno pozvalo stručnjake iz UN-a i Međunarodnog odbora Crvenog križa.

Farhan Haq, zamjenik glasnogovornika glavnog tajnika, potvrdio je CNN-u kako je UN uistinu primio zahtjeve za provođenje istrage i to od obje strane. Istovremeno, iz Međunarodnog odbora Crvenog križa, koji je bio uvelike uključen u transfer zatvorenika iz Azovstala u Olenivku, tvrde da je nekoliko njihovih zahtjeva za posjet lokaciji ostalo bez odgovora.

Za sada postoje samo naznake što se moglo dogoditi. A s obzirom na promicanje malo vjerojatnog ruskog scenarija, te indikacije ukazuju na razrađen, ali nespretan pokušaj false flaga ( tajna operacija koju provodi vlast, tvrtka ili druga organizacija, a koja je oblikovana tako da se čini da ju netko drugi provodi), tvrdi CNN.

Izgradnja narativa

Čini se da su Rusi planirali stvoriti temelje kako bi poduprli svoju verziju događaja, piše CNN. Ruskim ratnim izvjestiteljima tako je dopušten pristup Olenivki nekoliko dana prije napada.

"Kada sam intervjuirao azovske naciste, dok su priznavali brojna ubojstva civila, jedno pitanje se odmah pojavilo: Kako je Kijev namjeravao zanijekati njihova priznanja? I pokazalo se da je to zapravo bilo vrlo jednostavno. Krvoločni klaun Zelenski dao je nalog da se oni pogube", kazao je Alexander Kots, jedna od ruskih novinara koji su posjetili zarobljenički logor.

Ovu je priču kasnije preuzeo zamjenik ruskog ministra obrane Alexander Fomin, te je rekao kako je "ukrajinsko vodstvo naredilo raketni napad jer su zarobljeni borci pukovnije Azov počeli svjedočiti razotkrivajući svoje zločine, uključujući i one protiv civila".

Prikrivanje zlostavljanja?

Ukrajinski dužnosnici tvrde da su Rusi također odlučili inscenirati napad kako bi prikrili mučenje ratnih zarobljenika u Olenivki. Mihajlo Podoljak, viši dužnosnik u uredu Zelenskog, dan nakon napada rekao je kako su Rusi htjeli "sakriti dokaze o ratnim zločinima"

Dvojica ukrajinskih dužnosnika rekla su CNN-u da je napad na Olenivku došao upravo u trenutku kada se očekivala razmjena zarobljenika s Rusijom.

Ljudi pušteni iz Olenivke, uključujući humanitarne radnike koji su tamo bili zatočeni, kažu da su premlaćivanja i zlostavljanja bili uobičajeni, a da su životni uvjeti užasni.

Anna Voroševa, humanitarna radnica kojoj je dopušteno da napusti Olenivku početkom jula, tvrdi da je nedostatak higijene uzrokovalo razne bolesti kod zatvorenika, piše Jutarnji.hr.

"U ćelijama namijenjenim za 10 ljudi naguralo se njih 50, a nestašica pitke vode bila je svakodnevna pojava. Najstrašnije je bilo to što ste neprestano mogli čuti zvukove premlaćivanja muškaraca i njihove molbe da se prestane s mučenjem", kazala je.

CNN je upitao rusko Ministarstvo obrane o navodima o mučenju u Olenivki i za komentar o nalazima naše istrage, ali nije dobio odgovor.