Zastrašujući tekst iz Rusije nije se pojavio slučajno. Ovo je trenutno velika Putinova dilema

S približavanjem "međuizbora" u SAD-u u studenom, Donald Trump se opet posvetio zaboravljenim tzv. mirovnim pregovorima o Ukrajini kako bi poboljšao vlastiti, ali i republikanski rejting, koji im ne sluti na povoljan izborni rezultat.

Donald Trump želi pokazati neodlučnim biračima da je njegova administracija sposobna riješiti "ukrajinski čvor", premda je, podsjetimo, na početku svog mandata govorio da će ga riješiti za jedan dan, a od tada je već prošlo 615 dana, piše ugledni
Vlado Vurušić za Jutarnji list.

Rat sve više eskalira, a on ponovo otvara to pitanje dok ga kritičari napadaju da je njegova vanjska politika u zastoju zbog širenja sukoba na Bliskom istoku koji nije u stanju okončati.

Nedavno je na marginama Opće skupštine UN-a ponovno govorio o trilateralnim pregovorima (SAD - Ukrajina - Rusija) te je navodno predložio Volodimiru Zelenskom da ode na razgovore u Moskvu, iako u Kijevu tvrde da "prijedloga za put u Moskvu nije bilo".

Uz to, Trump je pozvao Vladimira Putina na decembarski summit G20 koji će se održati na Floridi.

S druge strane, Putin se nastavlja prilagođavati Trumpovim "trenutnim" stanjima, izigravajući "kooperativnog" sagovornika.

S vremena na vrijeme Putin šalje te farsične poruke o "mirovnim pregovorima" koje su, uglavnom, proporcionalne interesu koji za Ukrajinu u nekom trenutku pokazuje Donald Trump. Rat s Iranom i dalje traje, a osim problema u Hormuzu, sada zbog napredovanja iranskih saveznika Huta u Jemenu sve više problema ima i brodska komunikacija preko Crvenog mora.

Naime, Putin je ponovo, nakon što gotovo godinu dana uopće nije o tome govorio, vratio pitanje pregovora, ali to je, kao i do sada, tek propagandna kulisa za naivne jer on ozbiljne pregovore o stvarnom zaključenju mira ne namjerava povesti, osim onih o kojima smo već stotinu puta pisali - koji vode ka kapitulaciji Ukrajine. No, sada je bjelodano: Putin šalje poruke o pregovorima, ali jasno naznačuje da će odluke o nastavku pregovora donijeti "na temelju naših interesa" te da se ciljevi tzv. specijalne vojne operacije ne mijenjaju.

"Ukrajina mora osjetiti naše uzvratne udare, a oni su toliko razorni da Ukrajina pokreće pitanje prekida vatre", kazao je nedavno, ali u sklopu toga da mu ukrajinski napadi na njegovu energetsku infrastrukturu zadaju sve više problema unutar zemlje, poput nestašice goriva, koja je dobrim dijelom utjecala na ovogodišnju sjetvu i urod, jer se pretpostavlja da je zbog toga preko 15 posto uroda ostalo "neubrano", a i narod potiho rogobori zbog deficita i višesatnih stajanja u redu pred pumpama.

Još se šire i priče o novoj mobilizaciji. Putinu je hitno potrebno još najmanje 350.000 novog "mesa" na ukrajinskom pravcu. Postao je "miroljubiv" jer mu je sada u fokusu da preko Trumpa zaustavi ukrajinske napade na ruska naftna postrojenja, koja su kriva za nestašicu i poskupljenje goriva u Europi. To je opet ona mantra koju često koriste proruski igrači u Europi - da je za sve probleme kriva Ukrajina koja se brani.

Osim toga, Putin spušta i agresivnu retoriku prema Zapadu, odnosno Europi. Nakon što su njegovi jastrebovi, praktički cijelu ovu godinu, stalno bildali mišiće i prijetili uništenjem, u prvom redu Finskoj, Poljskoj i baltičkim republikama, ali i Njemačkoj, Francuskoj te Velikoj Britaniji, po principu: "na mjestu Londona ostat će samo mlaka lokva" ili "Varšave za tri dana neće biti".

Vrhunac tih zloslutnih najava, koje su, apsurdno, služile da se Europu optuži za "nastavak rata", iako su istodobno velike ukrajinske gradove gađali balističkim i hipersoničnim raketama, bila je otvorena prijetnja Litvi intervencijom i okupacijom na stranicama portala agencije RIA Novosti, čiji tekstovi služe kao provjera i mjerilo kremaljskih namjera, kojima se ispipava teren i šalju poruke.

Tekst, koji je bio konstruiran kao najava nove ruske intervencije, je nakon nekog vremena uklonjen, ali, znajući kako Putinova propagandna i obavještajna mašinerija funkcionira, očito se tekst nije tamo našao slučajno niti je to incident, već je svjesni manevar - i objava i njegovo uklanjanje (znamo da svaki tekst na internetu uvijek ostaje u arhivi).

Putin je kazao da ne namjerava "ratovati s Europom" te okreće pilu naopako: "Europske zemlje histeriziraju i provociraju jer žele i dalje koristiti Ukrajinu kao alat u borbi protiv Rusije". Iako je tekst o prijetnjama Litvi uklonjen, Putin je nedavno, prenosi državna agencija TASS, ipak izjavio kako je Moskva "svjesna kršenja prava Rusa (u Rusiji se koristi termin "ruskojezično stanovništvo") u baltičkim zemljama" te da Moskva "prati situaciju" i "reagirat će humanitarno", ma što to značilo, pogotovo kad vidimo kako je prošla Ukrajina na istom pitanju.

Kremlj kaže da se o pozivu Trumpa na G20 još razmišlja. S jedne strane, Putin bi rado došao kako bi pokazao i domaćoj i svjetskoj javnosti da nije izoliran te da je Europa svjesna potrebe obnove dijaloga s Rusijom, ali s druge strane izvori iz Moskve navode kako se Putin pribojava da bi ga EU i Velika Britanija mogle "pritisnuti" oko pregovora te cijeli G20 pretvoriti u "izvođenje Putina na čistac", što on ne želi. Vidi se da mu ne sjeda dobro ni to da mu indijski premijer Narendra Modi stalno poručuje: "Vrijeme je da se rat okonča", a i on će biti tamo. Naime, kako javlja Euronews, a to Moskvu, kako smo rekli, žulja, je najava iz Bruxellesa da EU neće promijeniti svoj stav o ratu te će iskoristiti summit i osuditi agresiju Rusije protiv Ukrajine neovisno o tome hoće li predsjednik Vladimir Putin prihvatiti američki poziv na forum ili ne.

Dakle, Putin je u nedoumici, s jedne strane on bi rado došao, ali s druge bi htio izbjeći pritiske i zahtjeve za pregovorima koje će EU tražiti, što se može vidjeti iz izjave njemačkog ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula.

On je pozdravio Putinov poziv na summit kao "potencijalni put prema miru", prema novinskoj agenciji DPA.

"Ovaj poziv bit će lakmus-test - je li Putin spreman pregovarati u dobroj vjeri", rekao je Wadephul tokom posjeta Kanadi.

"Takve prilike moraju se iskoristiti. Više smo puta pozvali Vladimira Putina osobno i rusku vladu da konačno sjednu za pregovarački stol. To bi barem značilo početak ozbiljnih pregovora ako su Putin i ruska vlada istinski zainteresirani za okončanje rata", dodao je njemački ministar. Doduše, kako piše The Washington Post, 14 američkih senatora iz obiju stranaka pozvalo je Trumpa da povuče poziv Vladimiru Putinu.

Autori pisma, republikanac Roger Wicker i demokratkinja Jeanne Shaheen, vjeruju da će Putinovo učešće povećati njegov međunarodni legitimitet te, za razliku od Wadephula, misle da će, upravo suprotno, smanjiti nastojanja Moskve da pristane na prekid vatre. Također su napomenuli da su Putin i drugi članovi ruske delegacije podložni američkim sankcijama, što je također u cijeloj priči intrigantno.

Do decembra ima vremena. Putin će razmisliti, a odluka, za koju zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov kaže da će biti "samostalna odluka Putina", sigurno će ovisiti i o stanju na frontu, daljnjoj ekonomskoj i socijalnoj krizi u Rusiji, ali i o tome kako će Trump, odnosno republikanci, proći na skorim međuizborima za Kongres i Senat.