Procurili detalji večeri na kojoj je Putinova desna ruka otkrila planove za dalji rat u Ukrajini

Jedne večeri krajem decembra, dok su Moskovljani šetali jarko osvjetljenim ulicama svog grada u iščekivanju proslava kraja godine, grupa starih prijatelja okupila se na večeri u stanu visokog državnog zvaničnika.

Neki od prisutnih gostiju, među kojima su bili i pripadnici ruske kulturne i političke elite, nazdravili su novoj godini i izrazili nadu u mir i povratak u normalnost.

Neki od prisutnih gostiju, među kojima su bili i pripadnici ruske kulturne i političke elite, nazdravili su novoj godini i izrazili nadu u mir i povratak u normalnost.

Кako je noć odmicala, čovjek kome je trebalo malo predstavljanja ustao je da nazdravi, držeći čašu.

"Pretpostavljam da očekujete da nešto kažem", rekao je Dmitrij Peskov, dugogodišnji portparol Vladimira Putina, prema dvojici svjedoka koji su pod uslovom anonimnosti govorili za Guardian.

"Stvari će postati mnogo teže. Ovo će trajati veoma, veoma dugo", nastavio je Peskov.

Njegova zdravica pomračila je raspoloženje među gostima, od kojih su mnogi u četiri oka rekli da se protive ratu u Ukrajini.

"Bilo je neprijatno čuti njegov govor. Bilo je jasno upozorenje da će se rat nastaviti i da treba da se pripremimo na duge staze", rekao je jedan gost.

Više od godinu dana nakon invazije koja je, prema ruskom planiranju, trebalo da traje nekoliko sedmica, vlada Vladimira Putina postavlja društvo na ratnu osnovu i priprema ljude za višegodišnji sukob sa Zapadom.

Obraćajući se nedavno radnicima u fabrici avijacije u regionu Burjatije, Putin je još jednom predstavio rat kao egzistencijalnu bitku za opstanak Rusije.

"Za nas to nije geopolitički zadatak, već zadatak opstanka ruske državnosti, stvaranja uslova za budući razvoj zemlje i naše djece", rekao je Putin.

U Putinovim nedavnim govorima pojavio se obrazac, rekao je politički analitičar Maksim Trudoljubov. Ruski lider se sve više pomjerao ka govoru o onome što su posmatrači nazvali "vječnim ratom" sa Zapadom.

"Putin je praktično prestao da govori o bilo kakvim konkretnim ciljevima rata. On ne predlaže viziju kako bi buduća pobjeda mogla da izgleda. Rat nema jasan početak niti predvidiv kraj", rekao je Trudoljubov.

Tokom Putinovog pomno praćenog govora o stanju nacije prošlog mjeseca, ruski lider je ponovio neke od mnogih pritužbi koje prema Zapadu, naglašavajući da se Moskva bori za nacionalni opstanak i da će na kraju pobijediti.

Tanko prikrivena poruka ljudima, rekao je Trudoljubov, bila je da se rat u Ukrajini neće uskoro završiti i da Rusi moraju da nauče da žive sa tim.

Zapadni zvaničnici opisali su da su užasnuti slušali Putinov borbeni govor u februaru, videći to kao znak da ruski lider udvostručuje uloge i ostavlja malo prostora za povlačenje.

Jedan zapadni diplomata u Moskvi opisao je Putinovu poruku u govoru kao pripremu ruske javnosti za "rat koji se nikada ne završava".

Diplomata je takođe rekao da nije jasno da li Putin može da prihvati poraz u sukobu, jer se čini da on "ne razumije kako da izgubi".

Osoba je rekla da se čini da Putin ne preispituje sukob uprkos teškim gubicima i neuspjesima u prošloj godini. Diplomata je primijetio da je ruski predsjednik bio bivši operativac КGB-a i rekao da su oni obučeni da uvijek nastave da slijede svoje ciljeve, umesto da ih dovode u pitanje.

Drugi su primijetili da je ruski lider, koji, prema zapadnim obavještajnim podacima, lično donosi operativne i taktičke odluke u Ukrajini, u svojim javnim komentarima prestao da raspravlja o situaciji na frontu u Ukrajini.

Prema studiji o predsjednikovim govorima ruske novinske kuće Verstka, Putin je poslednji put pomenuo borbe u Ukrajini 15. januara, rekavši da je dinamika njegove vojske "pozitivna". To pokazuje da Kremlj prihvata da nije u stanju da promjeni tok rata na bojnom polju, tvrdi Vladimir Gelman, ruski profesor politike na Univerzitetu u Helsinkiju.

"Lakše je ne pričati o ratnim naporima kada vaša vojska ne napreduje. Ali povlačenje nije opcija za Putina; to bi značilo priznati poraz", dodao je Gelman.

Rusko rukovodstvo je prvobitno očekivalo da će sukob trajati samo nekoliko nedelja prije nego što oni proglase pobjedu, prema planovima koje su zapadne obavještajne službe otkrile na početku rata.

Tokom zime, zapadni vojni analitičari i ukrajinski zvaničnici su više puta upozoravali da će Rusija, nakon što je prošle jeseni regrutovala 300.000 ljudi, pokrenuti novi veliki napad.

Ali ofanziva Moskve preko luka od 260 kilometara u istočnoj Ukrajini, koja je počela u februaru, donela je zemlji minimalne dobitke uz veliku cijenu. Zapadni zvaničnici smatraju da je na ruskoj strani bilo do 200.000 ubijenih ili povrijeđenih vojnika.

"Rusija jednostavno nema sposobnosti za veliku ofanzivu", rekao je američki vojni ekspert Rob Li.

Prema Liju, manje od 10 posto ruske vojske u Ukrajini je sposobno za ofanzivne operacije, a većina njenih trupa je sada regrutovana sa ograničenom obukom.

"Njihove snage mogu polako da ostvare nekoliko ubjedljivih pobjeda, ali nemaju kapacitet da probiju ukrajinske odbrambene linije na način koji bi promjenio tok rata",  dodao je.

Da bi povećao dugoročne izglede vojske, ruski ministar odbrane Sergej Šojgu predložio je povećanje oružanih snaga sa 1,15 miliona borbenog osoblja na 1,5 miliona.

"Vidimo da se ruska vojska sprema za dug rat. Putin tvrdi da će resursi njegove zemlje nadmašiti ukrajinske kada se Zapad umori od pomaganja Кijevu", rekao je Li.

Kada je Putin u septembru naredio regrutaciju od 300.000 rezervista, sociolozi su uočili rekordan porast straha i anksioznosti. Muškarci su bili zabrinuti da će biti regrutovani, a majke i žene zabrinute za svoje muževe, očeve i sinove.

Ipak, u roku od nekoliko mjeseci, strah se smanjio, kaže Кolesnikov.

"Propagandna kampanja je bila uspješna uprkos prvobitnom oklijevanju naroda. Vlada je uspjela da okupi ljude oko zastave. Način na koji je konflikt uokviren pomogao je ljudima da ga prihvate", rekao je izvor blizak Кremlju, govoreći o ranim antiratnim protestima koji su doveli do više od 15.000 hapšenja širom zemlje u prvim nedeljama nakon invazije.

Puna moć države je mobilisana da širi i sprovodi poruku da je rat neophodan za sam identitet i opstanak Rusije.

Nacionalna televizija se okrenula sa emitovanja lagane zabave na emitovanje agresivnih političkih emisija. U međuvremenu, školama je naloženo da dodaju osnovnu vojnu obuku i "patriotske" lekcije koje imaju za cilj opravdanje rata u Ukrajini. Državna retorika, uključujući Putinove pozive da se treba otarasiti "ološa i izdajnika", dovela je do osuda među kolegama, pa čak i prijateljima.

"Zemlja je poludjela. Morao sam da prestanem da razgovaram sa kolegama i prijateljima. Živimo u različitim realnostima", rekao je Aleksej, bivši nastavnik historije u elitnom internatu van Moskve koji je nedavno dao otkaz nakon neslaganja sa upravom oko novog "patriotskog" nastavnog plana i programa.

Ali dok su stotine hiljada Rusa ušutkane ili su pobjegle iz zemlje, glasna grupa pristalica rata prihvatila je novi pravac zemlje. I oni su spoznali veliku cienu sukoba, ali pozivaju na veću podršku javnosti dok sve više prikazuju rat kao globalnu bitku sa Evropom i Amerikom.

Na moskovskom predstavljanju "Međunarodnog pokreta rusofila" sredinom marta, grupe koju podržava rusko ministarstvo spoljnih poslova, poruka je ulivala jezu.

"Mi ne vidimo samo neonacizam, mi vidimo direktni nacizam, koji pokriva sve više evropskih zemalja", rekao je Sergej Lavrov, ruski ministar spoljnih poslova, tokom govora.

Кonstantin Malofejev, konzervativni oligarh kojeg je Amerika sankcionisala 2014. godine zbog "prijetnje Ukrajini i pružanja finansijske podrške donjeckom separatističkom regionu", rekao je: "Nismo vidjeli takvu mržnju otkako su ruski vojnici završili rat pobjedom u Berlinu. Zaustavili smo taj rat i sada se mi, pobjednici, ponovo suočavamo sa činjenicom da je on ustao iz pakla protiv nas."

Uprkos neuspesima na bojnom polju u Ukrajini, Кremlj je izbegao svaku potencijalnu pobunu protiv rata kod kuće, razbijajući ostatke ruskog građanskog društva, piše Blic.

"Mnogi u zemlji su sada u potpunosti prihvatili da ovaj rat neće nestati i vjeruju da treba da nauče da žive u novoj realnosti", rekao je Andrej Кolesnikov, viši saradnik u Кarnegi zadužbini koji je proučavao stavove javnosti prema ratu.

Кolesnikov je rekao da se pokazalo da je spremnost stanovništva da se prilagodi novoj realnosti mnogo jača nego što su posmatrači očekivali.