Preminuo Jurgen Habermas, njemački filozof i sociolog
Jedan od najutjecajnijih intelektualaca Njemačke, filozof i sociolog Jurgen Habermas, preminuo je u subotu, 14. marta, u Starnbergu u 96. godini života, javila je izdavačka kuća Suhrkamp, prenosi AP News.
Habermas je rođen 18. juna 1929. godine u Dizeldorfu i odrastao je u obližnjem Gummersbachu, gdje je njegov otac vodio lokalnu trgovinsku komoru. Postao je član Deutsches Jungvolk-a, sekcije Hitlerove mladeži za mlađe dječake, sa 10 godina.
Rođen je sa rascjepom nepca koja je zahtijevala ponovljene operacije kao dijete, iskustvo koje je pomoglo da kasnije oblikuje njegovo razmišljanje o jeziku.
Suljagić odgovorio Blagojevichu: "Izašli ste iz okvira lobiranja, treba vam zabraniti ulazak u BiH"
Habermas je rekao da je doživio važnost govornog jezika kao "sloja zajedništva bez kojeg mi kao pojedinci ne možemo postojati" i prisjetio se borbe da se izrazi. Također je govorio o "superiornosti pisane riječi" i rekao da "pisani oblik prikriva nedostatke usmenog".
Imao je ambivalentan odnos prema ljevičarskom studentskom pokretu krajem 1960-ih u Njemačkoj i šire, angažirajući se sa njime, ali i upozoravajući u to vrijeme na opasnost od onoga što je nazvao "ljevičarskim fašizmom" - što je bila reakcija na žestoki govor studentskog vođe za koji je kasnije rekao da je "pomalo neumjestan". Kasnije će prepoznati da je pokret pokrenuo "fundamentalnu liberalizaciju" njemačkog društva.
Preminuo je jedan od najvećih historičara današnjice - Ilber Ortaylı: Ovako je govorio o Bosni
Osamdesetih godina 20. stoljeća, Habermas je bio istaknuta ličnost u takozvanom Sporovima historičara, u kojem su berlinski historičar Ernst Nolte i drugi pozivali na novu perspektivu o Trećem rajhu i njemačkom identitetu. Skloni su upoređivati ono što se dogodilo pod Adolfom Hitlerom sa zločinima koje su počinile druge vlade, poput smrti miliona u Sovjetskom Savezu pod Staljinom, Habermas i drugi protivnici tvrdili su da konzervativni historičari pokušavaju umanjiti veličinu nacističkih zločina kroz takva poređenja.
Habermas je podržao dolazak na vlast kancelara lijevog centra Gerharda Schrödera 1998. godine. Kritikovao je "tehnokratski" pristup i uočeni nedostatak političke vizije Schröderove konzervativne nasljednice Angele Merkel, žaleći se 2016. godine a paralizirajuće efekte na javno mnijenje "pjenastog pokrivača Merkeline politike uspavljivanja ljudi".
Posebno je kritikovao "ograničeno interesovanje" koje su pokazali njemački političari, poslovni lideri i mediji za "oblikovanje politički efikasne Europe". 2017. godine pohvalio je novoizabranog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona zbog iznošenja planova za europske reforme, rekavši da "način na koji govori o Europi čini razliku".
Njegova supruga, Ute Habermas-Wesselhoeft, umrla je prošle godine. Par je imao troje djece: Tilmanna, Rebekku (koja je umrla 2023. godine) i Judith.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.