Pregovori u Pakistanu pod velikim znakom pitanja, sporne tačke Liban i Hormuški moreuz

Neposredno prije planiranog početka pregovora u Pakistanu o trajnom rješenju sukoba, već se ljulja privremeno primirje koje su dogovorili Iran i SAD: zaraćene strane spore se oko otvaranja Hormuškog moreuza i nastavka izraelskih napada u Libanu.

Hoće li Iran uopće učestovovati u pregovorima u Pakistanu?

Iz sigurnosnih krugova u Pakistanu se navodi da su danas, 10. aprila najprije predviđeni preliminarni razgovori na razini stručnjaka. U subotu, 11. aprila je potom planiran susret glavnih pregovarača. Razgovori bi se po potrebi mogli nastaviti i do nedjelje, prenosi DW.

Prema informacijama iz Bijele kuće, u direktnim pregovorima u subotu učestvovat će američka delegacija u kojoj će biti potpredsjednik J.D. Vance, posebni izaslanik Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner.

Prema pisanju novinske agencije Reuters, na iranskoj strani u pregovorima učestvuju predsjednik parlamenta Mohamag Bager Galibaf i ministar vanjskih poslova Abas Arakči. Drugi izvori tvrde da sastav iranske delegacije još nije jasan.

Iranska novinska agencija Mehr demantirala je izvješća prema kojima je iranska delegacija već stigla u Islamabad. Naprotiv, pregovori su obustavljeni sve dok Izrael nastavlja napade na Liban, javila je agencija Mehr. Iran inzistira da primirje mora vrijediti i za Liban. Zbog toga je isprva ostalo nejasno hoće li Teheran uopće poslati pregovarače u Pakistan.

Za dugoročno rješenje sukoba zaraćene strane bi se morale usaglasiti oko mnogih spornih tačaka, među njima i iranskog nuklearnog programa te razvoja balističkih raketa u Teheranu.

Zašto je posrednik baš Pakistan?

Pakistan je preuzeo ulogu posrednika u mirovnim pregovorima Irana i SAD-a nakon što su otpali tradicionalni posrednici na Bliskom istoku poput Katara, budući da su i sami napadnuti u ovom ratu. Islamabad ima dobre vojne i gospodarske odnose s Washingtonom, a istovremeno održava i redovne kontakte na visokoj razini s Teheranom.

U međuvremenu su u Islamabadu znatno pojačane sigurnosne mjere. Prema navodima predstavnika vlasti, u Islamabadu je raspoređeno više od 10.000 pripadnika sigurnosnih snaga, među njima vojnici, policajci i paravojne jedinice. Vladina četvrt i diplomatska zona su blokirane.

Kakvu ulogu u pregovorima ima situacija u Libanu?

Izraelske oružane snage su prema vlastitim navodima tokom prošle noći ponovno napale položaje proiranske policije Hezbolah u Libanu. U napadu je pogođeno oko deset lansirnih rampi s kojih su prethodno ispaljeni projektili prema sjeveru Izraela, saopćila je vojska. Prema medijskim izvještajima, šijitska policija je tokom noći sa svoje strane ispalila raketu na Izrael, koja je presretnuta.

Iran insistira na tome da primirje vrijedi i za Liban. Iranski ministar vanjskih poslova Arakči zatražio je od SAD-a da se odluči između primirja i nastavka izraelskog rata. Oboje nije istovremeno moguće, rekao je ministar.

No Izrael i SAD smatraju da se postignuto primirje ne odnosi na Liban. Američki potpredsjednik Vance je izjavio da je nesporazum to što Iran polazi od toga. On je time proturječio i posredniku Pakistanu koji je objavio da se primirje odnosi i na Libanon.

Izrael pak najavljuje nastavak napada na Liban, odnosno na Hezbolah koji finansira Teheran. Izrael će se nastaviti odlučno boriti i neće stati dok ne osigura sigurnost stanovništva na sjeveru Izraela, rekao je premijer Benjamin Netanyahu. Ipak je najavio izravne pregovore s Libanom. Oni bi, prema izvještajima, trebali početi sljedeće sedmice u Washingtonu na nivou  ambasadora .

Izrael oštro kritikuje izjave posrednika Pakistana

Neposredno prije početka planiranih pregovora između SAD-a i Irana Izrael je oštro kritizirao posrednika Pakistan. Povod su bile izjave pakistanskog ministra obrane Khawaje Muhammada Asifa na platformi X, u kojima je Izrael nazvao "prokletstvom za čovječanstvo" i kancerogenim čirem. Objava je u međuvremenu obrisana.

"Poziv pakistanskog ministra obrane na uništenje Izraela je skandalozan. Takva izjava ne smije biti tolerirana ni od jedne vlade, a pogotovo ne od one koja sebe vidi kao neutralnog posrednika za mir", navodi se u saopćenju iz ureda Netanyahua.

Hormuški moreuz ostaje zatvoren?

Zbog napada na Liban, prema iranskim navodima, i dalje neće biti potpuno omogućen brodski promet Hormuškim moreuzom. Tankeri moraju odustati od prolaza, izvijestila je iranska novinska agencija Fars koja je bliska Revolucionarnoj gardi.

Američka televizija CBS izvijestila je, pozivajući se na informacijski servis Marine Traffic, da je u dva dana od objave primirja samo desetak brodova prošlo kroz Hormuški moreuz. To je tek mali dio brodskog prometa u odnosu na razdoblje prije početka rata s Iranom.

Kao reakciju na američko-izraelske napade Iran je početkom ožujka blokirao moreuz. Transport nafte i ukapljenog plina iz Perzijskog zaljeva kroz moreuz prema Omanskom zaljevu time je praktički stao, a cijene na svjetskom tržištu od tada su naglo porasle.

Kako se procjenjuju izgledi za uspjeh pregovora?

Neovisno o Libanu, prije pregovora još je mnogo toga nejasno. SAD je pristao na plan od deset tačaka koji je Pakistan prenio Iranu. No oko sadržaja ima nesuglasica. Tako, prema navodima novinske agencije AP, postoje dvije verzije koje se razlikuju i jezično i sadržajno.

Sporna tačka je, među ostalim, okončanje iranskog nuklearnog programa. I kada je riječ o otvaranju Hormuškog moreuza, ostaju otvorena pitanja –ako postoje izvješća o mogućim naplatama prolaza za brodove. Osim toga, Iran traži povlačenje američkih borbenih trupa iz regije, ukidanje sankcija i odmrzavanje svoje zamrznute imovine.

Prema politologu Christianu Möllingu iz think-tanka EDINA, još nije ni sasvim sigurno hoće li uopće doći do prvih razgovora – ili će ih Iran otkazati. "Jer šta bi im se moglo dogoditi?", izjavio je za javni servis ARD. "Iranci su pokazali da su sposobni izdržati višesedmično granatiranje od strane SAD-a. I u biti mogu pokušati dodatno podići cijenu." Trump s druge strane, smatra politolog, više nema mnogo mogućnosti. "Može još eskalirati, ali ni to ne mora značiti da će Hormuški moreuz biti otvoren."

Trump je izjavio da želi zadržati američke trupe na Bliskom istoku do sklapanja mirovnog sporazuma. Brodovi, avioni i osoblje ostat će na terenu s dodatnim streljivom i oružjem kako bi, po potrebi, uništili "znatno oslabljenog neprijatelja", napisao je na društvenim mrežama. Ipak je izrazio uvjerenje da će se postići i poštovati trajni sporazum.