Politika na Rimskom raskršću: Zagonetne uloge i sastanci svjetskih lidera na sahrani pape Franje

Kako dani prolaze, lista od 170 stranih delegacija koje će stići u Rim kako bi učestvovale na sahrani pape Franje u subotu 26. aprila 2025. godine je sve duži i jasniji: šefovi država i vlada, kraljevi i kraljice, međunarodne organizacije i duhovne vođe.

Operativna i sigurnosna mašina Vatikana već radi punim kapacitetom kako bi osigurala prijem na prestoničkim aerodromima, obezbjeđenje i pratnju. Sve do crkvenog dvorišta Svetog Petra gdje će ceremonijal Svete Stolice ući u igru ​​kako bi se, između ostalog, odredila mjesta na sve turbulentnijoj međunarodnoj šahovskoj tabli, između prijatelja i neprijatelja, saveznika i zaraćenih strana, historijskih rivala i novih asova: čak i samo neprikladan bliski kontakt bio bi dovoljan da izazove, ako ne i stvarne diplomatske incidente.

U prvom redu su, očigledno, suvereni, predsjednici i premijeri, a iza njih niže delegacije.

Ali odlučivanje o tome ko će pored koga sjediti vjerovatno će, kao u slučaju sahrane Ivana Pavla II 2005. godine, biti prava drama.

I tako, prva mjesta će biti Argentina, rodno mjesto pape Franje, a Javijer Milei se očekuje u Rimu u petak ujutro, uprkos prošlim nesuglasicama, zatim Brazil u čije ime će doći predsjednik Lula da Silva. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump - među prvima koji je najavio prisustvo sa suprugom Melanijom na dan 55. rođendana prve dame, a prema informacijama ANSE mogao bi sjediti vrlo blizu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, ali daleko od Ukrajinca Volodimira Zelenskog koji je već dao do znanja da je zatražio sastanak s čelnom stranom Bijele kuće.

U stvari, nije isključeno da bi Trump mogao imati neformalne sastanke tokom svog kratkog boravka u italijanskoj prijestolnici, čak i ako trenutno nema ništa strukturirano.

Druge kancelarije - kao i europske institucije koje predstavljaju Ursula von der Layen, Antonio Costa i Robert Metsola - također procenjuju mogućnost bilateralnih sastanaka, uprkos kratkom vremenu na raspolaganju.

Među desetinama svjetskih lidera, međutim, lakše je navesti izostanke: neće biti Vladimira Putina, za kojim je raspisana međunarodna potjernica za ratne zločine, koji je odlučio da u Rim pošalje ministarku kulture Olgu Ljubimovu.

Kao što se Izraelac Benjamin Netanyahu ne očekuje, isto zbog potjernice, ali prije svega i zbog otvorenog sukoba sa papom Franjom, čak i nakon njegove smrti. Umjesto izraelskog premijera, sahrani će prisustvovati samo ambasador Svete Stolice Yaron Sideman za Izrael.

Kina još nije najavila vlastitu delegaciju koja će prisustvovati sahrani, ali je prihvatila otkazivanje putovanja od strane predsjednika Tajvana - priznatog od Vatikana - Williama Laija u korist bivšeg potpredsjednika, katolika Chen Chien-jena.

Ujedinjeno Kraljevstvo će po tradiciji predstavljati prijestolonasljednik princ William i premijer Keir Starmer koji je tokom posljednjeg izlaganja u Donjem domu odao počast Franji, nazvavši ga "izvanrednim čovjekom". Za Njemačku, predsjednik Frank-Walter Steinmeier sa odlazećim kancelarom Olafom Scholzom koji će svoju funkciju predati Friedrichu Merzu nekoliko dana kasnije.

Bit će i mnogo krunisanih glava: španski kralj Felipe s kraljicom Letizijom, u pratnji tri ministra, ali bez premijera Pedra Sancheza, belgijska kraljevska porodica, Philippe i Mathilde, s premijerom Bartom De Weverom, švedski kralj Karl XVI Gustaf sa suprugom Silvijom i premijerom Ulfom Kristerssonom, prestolonaslednik norveški Haakon sa princezom Mette-Marit i princ Albert od Monaka sa suprugom Charlene.

Holandski kraljevski članovi, Willem-Alexander i Maxima, su otkazali prisustvo zbog datuma koji se poklapa s Kraljevim danom, kojim se slavi rođendan monarha.

Na Trgu Svetog Petra će biti i generalni sekretar UN Antonio Guteress, dok je iz Afrike potvrđen predsjednik Zelenortskih otoka José Maria Neves, a iz Kaira se očekuje visoka delegacija Al-Azhare, najvažnije sunitske islamske institucije na svijetu. Nije isključeno da će ga predstavljati veliki imam šeik Ahmed el Tajjeb koji se u poruci saučešća prisjetio "dragog prijatelja pape Franje koji je svoj život posvetio službi čovječanstva".