Dramatično upozorenje Pedra Sancheza: "Svijet se opasno približava novom svjetskom ratu"

Španski premijer Pedro Sanchez upozorio je da se svijet sve više približava mogućnosti novog svjetskog rata, ističući da su oružani sukobi, rast vojne potrošnje i sve izraženije geopolitičke podjele doveli međunarodnu zajednicu u izuzetno opasnu situaciju.

U autorskom tekstu objavljenom u uglednom američkom časopisu Foreign Affairs pod naslovom The World’s Last Chance for Peace: How to Avert a New World War, Sanchez je poručio da je jedna od najvećih opasnosti današnjice sve izraženije prihvatanje rata kao nečega neizbježnog.

Prema njegovoj ocjeni, sukobi u Ukrajini, Libanu i Iranu, uz rastuću vojnu i tehnološku utrku, stvaraju atmosferu u kojoj države sve više razmišljaju o ratu kao scenariju za koji se moraju pripremati, umjesto da ulažu napore u njegovo sprečavanje.

Sanchez smatra da je posebno zabrinjavajuće to što je međunarodna posvećenost miru oslabila tokom posljednjih decenija. Kao jednu od prekretnica izdvojio je američku invaziju na Irak 2003. godine, koja je, prema njegovom mišljenju, dodatno narušila međunarodni poredak i potisnula nastojanja da se ratovi spriječe.

"Ništa nije opasnije od normalizacije rata", poručio je španski premijer, upozoravajući da bi nastavak takvog razvoja događaja mogao dovesti do katastrofe kakvu je međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata upravo trebao spriječiti.

Španski premijer smatra da osuda ratova sama po sebi nije dovoljna, već da države moraju poduzeti konkretne korake kako bi agresija postala politički, ekonomski i vojno mnogo skuplja. Kao primjer naveo je rusku invaziju na Ukrajinu, ističući da je Europska unija odgovorila sankcijama Moskvi, dok je Španija pružila Ukrajini finansijsku, humanitarnu i vojnu pomoć.

Govoreći o Bliskom istoku, Sanchez je podsjetio da je njegova zemlja priznala Palestinu u maju 2024. godine te podržala međunarodne napore da se odgovorni za kršenja međunarodnog prava pozovu na odgovornost.

Posebno je istakao i odluku Španije da ne dozvoli korištenje svoje teritorije i vojnih objekata za američke operacije protiv Irana. Prema njegovim riječima, takva odluka nije bila izraz neprijateljstva prema savezniku, već procjena da bi uključivanje u sukob dodatno povećalo regionalnu i globalnu nesigurnost.

Jedan od zanimljivijih dijelova Sanchezovog teksta odnosi se na izdvajanja za vojsku i odbranu.

Španski premijer ponovio je protivljenje cilju NATO-a prema kojem bi članice trebale izdvajati pet posto bruto domaćeg proizvoda za odbranu.

Naglasio je da to ne znači da Španija ne želi učestvovati u jačanju europske sigurnosti. Naprotiv, tvrdi da je njegova vlada od 2018. godine utrostručila neto izdvajanja za odbranu, ali smatra da vojna sigurnost ne smije biti odvojena od socijalne stabilnosti.

Prema njegovim navodima, zadržavanje umjerenijeg nivoa vojne potrošnje omogućilo je Španiji da dodatnih 145 milijardi eura (283,59 milijardi KM) usmjeri u socijalnu zaštitu, stanovanje, zdravstvo i obrazovanje, dok je više od 30 milijardi eura (58,67 milijardi KM) izdvojeno za ekološku tranziciju.

Sanchez smatra da su društva s manjim nejednakostima, snažnim institucijama i većim povjerenjem građana otpornija na krize, što je također važan dio nacionalne sigurnosti.

Poseban dio svog teksta Sanchez je posvetio budućnosti Ujedinjenih nacija i potrebi reforme međunarodnog sistema.

Smatra da dosadašnji model saradnje među državama više ne odgovara savremenim geopolitičkim okolnostima te zagovara ono što naziva "maksilateralizmom". Riječ je o modelu međunarodne saradnje koji bi uključivao što veći broj država, umjesto oslanjanja na manje grupe zemalja i privremene saveze.

Kao jedan od prioriteta naveo je reformu Vijeća sigurnosti UN-a, posebno proširenje njegovog članstva i veću zastupljenost regija koje su danas nedovoljno predstavljene, poput Afrike i Latinske Amerike.

Zanimljivo je da se založio i za to da Ujedinjene nacije prvi put u historiji dobiju ženu na poziciji generalne sekretarke, smatrajući da bi takav izbor predstavljao važan simbol obnove i uključivosti međunarodne organizacije.

Također je upozorio na potrebu jačanja Međunarodnog krivičnog suda i osiguravanja da odgovorni za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti ne mogu izbjeći pravdu.

Na kraju teksta Sanchez je poručio da sprečavanje novog svjetskog rata zahtijeva zajedničko djelovanje država, ali i rješavanje problema koji stvaraju nestabilnost, poput siromaštva, nejednakosti i nedostatka obrazovanja.

Prema njegovom mišljenju, trajni mir nije moguće izgraditi isključivo vojnim odvraćanjem, već i jačanjem demokratije, međunarodnog prava, socijalne sigurnosti i saradnje među državama.

Svoj tekst zaključio je upozorenjem da se savremeni svijet nalazi pred važnim historijskim izborom – očuvanjem međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima ili povratkom politike u kojoj dominira pravo jačeg.

Njegova poruka je jasna: međunarodna zajednica još ima priliku spriječiti novu globalnu katastrofu, ali za to mora djelovati prije nego što bude prekasno.

"Moramo dobro izabrati dok je odluka još u našim rukama", poručio je Sánchez.