Milioni paketa iz Kine ulaze u BiH bez kontrole: Ko štiti kupce?

Više od 2,1 milion paketa male vrijednosti do 300 maraka (oko 150 eura) je stiglo u Bosnu i Hercegovinu tokom 2025. godine putem online platformi, poput kineske Temu. Ovo pokazuju podaci Agencije za poštanski saobraćaj BiH dostavljeni Radiju Slobodna Evropa.

Ove pošiljke, prema važećim propisima, ne podliježu carinskim procedurama, niti ih evidentira Uprava za indirektno oporezivanje BiH.

U praksi, to znači da milioni paketa godišnje ulaze u zemlju bez nadzora i fiskalnih obaveza.

Zakonski okvir u Bosni i Hercegovini praktično ne prepoznaje ove platforme. One djeluju kao posrednici između prodavaca, uglavnom, iz Kine, i domaćih kupaca, bez formalnog statusa trgovca u BiH, piše Radio Slobodna Evropa.

Budući da roba ne dolazi s teritorije BiH, već iz trećih zemalja, zakoni o trgovini i zaštiti potrošača se na njih gotovo i ne primjenjuju. Na državnom i entitetskom nivou i dalje ne postoji propis koji direktno reguliše rad platformi poput Temu-a.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da platforme poput Temu-a koriste subvencionisanu međunarodnu poštarinu, koju često podržava kineska država.

Prema procjenama Eurostata i domaćih statističkih agencija, BiH ima oko 600 hiljada online kupaca, od čega preko 40 posto koristi Temu, prema istraživanju asocijacije online trgovaca u BiH.

Prema podacima Agencije za nadzor nad tržištem BiH, u prošloj godini najviše nesigurnih proizvoda sa ozbiljnim rizikom za potrošače porijeklom je iz Kine, preko 78 posto.

Ko kontroliše pakete?

Uprava za indirektno oporezivanje BiH ne prati pakete čija je vrijednost manja od 300 maraka (150 evra).

Koliko ukupno paketa sa aplikacije Temu i sličnih uđe godišnje u BiH nije poznato, jer su nadležnosti u državi nad praćenjem podijeljene na nekoliko nivoa.

Poštanski operateri u BiH nisu dostavili podatke Radiju Slobodna Evropa o broju ovih pošiljki, pozivajući se na zakonsku tajnost.

Međutim, prema podacima Agencije za poštanski saobraćaj BiH, koja reguliše i nadzire poštanski sektor u BiH, u 2025. godini u BiH je stiglo više od 2,1 milion paketa male vrijednosti, kupljenih online.

Šta kaže zakon?

Na državnom nivou ne postoji zakon koji direktno reguliše rad online platformi kao Temu.

Primjenjuju se samo opšti propisi, poput Zakona o zaštiti potrošača BiH i Zakon o elektronskom pravnom i poslovnom prometu BiH koji priznaje elektronske ugovore, ali ne reguliše platformsku odgovornost.

U entitetu Federaciji BiH online platforme su zakonski prepoznate, ali samo ako imaju registrovano poslovanje u BiH.

Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH iz 2024. prepoznaje e‑commerce platforme kao poseban oblik prodaje na daljinu. Međutim, online platforme poput Temu-a, ne podliježu zakonu, jer nemaju registrovano predstavništvo u BiH, zbog čega inspekcije FBiH praktično nemaju nadležnost nad Temuom.

U međuvremenu je u pripremi novi zakon o e-trgovini, kako navode Iz Ministarstva trgovine FBiH.

Njime se platforme i društvene mreže definišu kao posrednici, a uvodi se i obaveza identifikacije prodavaca, uklanjanja ilegalnih ponuda i saradnje s inspekcijama. Ipak, zakon će se odnositi samo na firme koje imaju predstavništvo u BiH ili koriste domaće dostavne i platne usluge.

U drugom bh. entitetu, RS, primjenjuje se Zakon o elektronskoj trgovini. On reguliše elektronske platforme, odgovornost pružaoca usluga informacionog društva i obavezu informisanja korisnika. I ovaj zakon se primjenjuje na pružaoce usluga koji posluju ili imaju sjedište u RS.

Iz ministarstva trgovine RS-a kažu za RSE da ne planiraju donošenje novog zakona koji bi bio usklađen sa evropskim propisima.

Šta kažu korisnici?

Instalacija Temu aplikacije i kupovina su jednostavne. Narudžba se automatski šalje proizvođaču, od kojeg Kineske pošte besplatno preuzimaju pakete i u kratkom roku šalju na adresu naručioca.

No, da li korisnici čitaju uslove i pravila korištenja?

Jedna o njih, dvadesetogodišnja Sarajka (ime i prezime poznato redakciji) priznaje da to nije uradila, ali zna da ne postoji carina do 300 maraka.

"Dostavljači su različiti, a pošto nema carina do 300 maraka, uvijek vodim računa da kupujem do tog iznosa, jer sam sigurna da onda neću plaćati dostavu ni carine", kaže ona.

Ako kupac iz BiH ima problem sa Temuom, praktično, nema ko da ga zaštiti. Nema domaće firme za inspekciju, nema lokalnog subjekta za tužbu i sve se svodi na politiku platforme o refundaciji i sporovima.

Tridesetogodišnja Banjalučanka (ime i prezime poznato redakciji) kaže za RSE da je imala problem nakon narudžbe.

Nakon što je prošao rok predviđen za dostavu, prema njenim riječima, dobila je sms poruku u kojoj su joj traženi lični podaci, podaci kreditne kartice, uz pojašnjenje da je paket izgubljen.

"Bila sam u nekoj gužvi na poslu i nisam u tom trenutku ništa posumljala, jer sam očekivala pošiljku koja se odužila, pa sam poslala tražene podatke. Međutim, proradio je neki crv sumnje. Nazvala sam poštu i oni nisu imali pojma o čemu se radi. Odmah sam sa bankom blokirala karticu i prijavila slučaj policiji", kaže ona, dodajući da je još niko nije informisao šta je sa istragom. Aplikaciju je izbrisala, jer se "ne osjeća sigurno po pitanju ličnih podataka".

Inače, institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH u posljednje tri godine zaprimila je oko 200 žalbi potrošača vezanih za probleme u online kupovini.

Polovina slučajeva odnosila se na kupovinu putem društvenih mreža i online platformi, najčešće uz prevare poput lažnog predstavljanja ili krađe novca. Budući da se radi o kaznenim djelima, prijavljeni su policiji.

Ko štiti potrošače u BiH?

Iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH kažu za RSE da zakoni o zaštiti potrošača štite samo prodavce koji su registrovani u BiH i ovlašteni za prodaju i distribuciju robe u toj zemlji. U tim slučajevima za eventualne štete, nepravilnosti i kršenja propisa su nadležni inspektorati.

Kod online kupovine poseban izazov predstavlja činjenica da proizvodi najčešće dolaze direktno od inostranih dobavljača.

Pored toga, nadzor proizvoda koji se nude i prodaju putem internet platformi još uvijek nije u potpunosti zakonski regulisan.

"U slučajevima direktne online kupovine od subjekata koji nisu registrovani u BiH, provođenje mjera nadzora je značajno otežano ili onemogućeno, jer često ne postoji pravno lice u BiH prema kom bi se mogle preduzeti mjere. U takvim situacijama sami potrošači snose povećan rizik prilikom online kupovine", navodi se u odgovoru Agencije na upit RSE.

Prema podacima Agencije za nadzor nad tržištem BiH u prošloj godini povučeno je nešto više od 4.300 komada nesigurnih proizvoda, od čega je 2.250 komada uništeno.

Evropa se bori carinama, zakonima i pokreće istrage

Za razliku od BiH, EU već uvodi stroge mjere zaštite potrošača i tržišta.

Kroz Digital Services Act pojačava se kontrola online platformi.

Temu je 2024. stavljena pod pojačan nadzor zbog rizika za potrošače i nejasnog rukovanja ličnim podacima. Istražuju se i načini prikupljanje i obrada ličnih podataka koji su široko definisani u pravima i uslovima korištenja ove platforme. Ovo se u EU dovodi u vezu sa GDPR pravilima kako se lični podaci smiju prikupljati, obrađivati, čuvati i dijeliti.

Preliminarna istraživanja pokazuju da platforma vjerovatno krši pravila, a kazna može iznositi do šest posto globalnog prometa.

Paralelno se pooštravaju carinske kontrole, a od 1. jula 2026. uvodi se namet od tri eura po vrsti proizvoda u malim paketima, s ciljem smanjenja priliva jeftine robe iz Kine preko platformi poput Temu i Sheina.