Orban tvrdi: "SAD su tražile da napadnemo Srbiju, to više nikada neće pokušati"

Na sastanku Fideszovih digitalnih građanskih krugova u Szombathelyju tokom vikenda, Viktor Orbán je tvrdio da je, kada se rat na Kosovu intenzivirao 1999. godine, tokom njegovog prvog mandata kao premijera, primio poziv od tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Bill Clinton je zatražio od Mađarske da otvori drugi front i napadne Srbiju, ili "barem da puca na njih iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", rekao je Orbán u Szombathelyju, piše Telex.hu.

Međutim, Orbánova vlada je to odbila, a na eksplicitni zahtjev američkog predsjednika odgovorili su sa "Ne, gospodine!", tvrdi Orban.

"Da smo u to vrijeme imali premijera koji je znao samo reći 'Da, gospodine', bili bismo do grla u ratu", zaključio je Orbán.

Prema riječima Orbana, pitao je Clintona šta bi se u takvoj situaciji dogodilo sa 300.000 etničkih Mađara koji žive u Vojvodini. Tvrdio je da je također upozorio Clintona da ako se s jedne lokacije ispale pucnji, bit će uzvratnih pucnjava, a onda: "Trebamo li dozvoliti da se puca na grad Segedin, je li to plan? Ili na Hódmezővásárhely i Makó?"

Viktor Orbán je rekao da su se dogovorili da lično razgovaraju o tom pitanju na samitu NATO-a zakazanom za sedmicu dana kasnije, ali Amerikanci nikada više nisu pokrenuli to pitanje, tvrdi sada Orbán.

"Moguće je reći 'ne' kada imate hrabrosti za to", rekao je, sažimajući svoju poentu publici u Szombathelyju. Prema njegovim riječima, za nekoliko godina, diplomatska historija će opisati kako, kojim kanalima i sa kojim informacijama su došli do američkog predsjednika i uvjerili ga da više nikada ne postavlja takav zahtjev.

Áron Tábor, stručnjak za SAD i predavač na Institutu za političke i međunarodne studije Univerziteta Eötvös Lóránd, reagovao je na riječi premijera na svom blogu, napominjući da iako su u početku zaista postojali neki planovi za kopnenu operaciju NATO-a 1999. godine tokom rata na Kosovu, toj operaciji je nedostajala stvarna politička podrška, te da nema dokaza da bi Mađarska morala napasti Srbiju.

Tábor je također rekao da je na samom početku bombardovanja Jugoslavije Bill Clinton isključio mogućnost kopnene operacije kako bi se minimizirale američke i savezničke žrtve. U to vrijeme se među političarima u Europi govorilo o mogućoj kopnenoj operaciji, a i Washington Post je iznosio takve planove, ali prema izvještajima savremene štampe, lideri NATO-a su uvijek kategorički negirali da planiraju kopnenu operaciju protiv Jugoslavije. Tábor također podsjeća da je u to vrijeme sam Viktor Orbán izvijestio Parlament da članice NATO-a smatraju kopnenu operaciju toliko nepotrebnom da nije ni stavljena na dnevni red samita NATO-a.

Nasuprot tome, Viktor Orbán je već govorio o ovome 2024. godine, kada je rekao da "oni" žele uvući Mađarsku u rat, ali on to nije dozvolio. Orbánov saveznik Aleksandar Vučić, prethodno je 2022. godine tvrdio da je, koliko on zna, Clinton tražio od Orbána da napadne Srbiju 1999. godine.