Ogroman krater u Indoneziji progutao usjeve i puteve: Zahvatio oko tri hektara obradivog zemljišta

U centralnom dijelu Aceha, Indonezija, ogroman krater koji je nastao nakon poplava i klizišta već je zahvatio oko tri hektara obradivog zemljišta. Poljoprivrednici prijavljuju potpuni gubitak usjeva, pomicanje rubova tla u roku od nekoliko sati i strah od daljnjih urušavanja jer je tlo i dalje nestabilno.

U okrugu Ketol, krater je prerastao u stalnu prijetnju, pretvarajući nekada produktivna poljoprivredna područja u teritoriju trajne nestabilnosti. Najnoviji snimci iz zraka pokazuju visoke, ispucale padine s pukotinama koje se protežu preko polja, dok rubovi tla mogu promijeniti položaj između jednog dana i sljedećeg. Sigurnosne barijere su postavljene kako bi se smanjio rizik za lokalno stanovništvo, a problem je prerastao u pitanje civilne zaštite.

Zašto krater nastavlja rasti?

Geolozi objašnjavaju da kombinacija tufa i pijeska u podzemlju lako apsorbuje vodu i gubi stabilnost kada je zasićena. Masovne poplave krajem 2025. godine dodatno su ubrzale proces urušavanja. Više infiltrirane vode povećava unutrašnji pritisak tla i smanjuje otpor slojeva, što dovodi do novih pukotina i klizišta. Krater reaguje na aktivni geološki sistem sve dok protok vode nije kontrolisan.

Sumiati, proizvođačica paprike, prijavila je uništenje svog usjeva i neizvjesnost oko naredne sezone sadnje. Suprapto, drugi lokalni poljoprivrednik, svjedočio je pomicanju ruba kratera za nekoliko metara u jednom danu, uprkos sigurnosnoj barijeri. Ovakva nepredvidivost uništava mogućnost planiranja poljoprivrednih aktivnosti, dok ekonomija porodica postaje ugrožena.

Osim direktnih gubitaka, postoji i rastući nevidljivi trošak povezan s čekanjem na odgovor vlasti, kompenzaciju i eventualnu obnovu poljoprivrednih površina.

Reakcija vlasti i dalje ograničena

Centralna vlada Aceha poslala je podatke o poljoprivrednim gubicima na nacionalni nivo, što je administrativni korak ka eventualnoj kompenzaciji. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bez hidrološke stabilizacije i kontinuiranog praćenja, krater će nastaviti napredovati. Trenutno stanje tla zahtijeva hitne inženjerske mjere i upravljanje rizicima kako bi se spriječili dalji gubici.

Ako se ništa ne promijeni, krater će se nastaviti širiti u ciklusima prividne stabilnosti i novih lokalnih kolapsa. Ovo stvara osjećaj normalnosti dok je tlo i dalje ugroženo, a domino efekat na lokalnu ekonomiju se povećava – manje obradivog zemljišta, pad prihoda, pritisak na porodice da se presele.