Od mirovnih pregovora do napada: Dramatični događaji mogu promijeniti tok rata u Ukrajini

Proteklih sedam dana iz temelja su promijenili dug ukrajinski sukob, i to vrtoglavom brzinom uoči inauguracije Donalda Trumpa u januaru, 2025. godine. Sedmica označava seizmičku eskalaciju koja ipak rizikuje da brzo nestane u umoru koji je preplavio rat, pa je vrijedna rezimea.

Bijela kuća je u nedjelju javno ovlastila Ukrajinu da ispaljuje projektile u Rusiju, što je u ponedjeljak Ukrajina brzo i učinila. Moskva je odgovorila upotrebom eksperimentalne rakete srednjeg dometa, sa hipersoničnim brzinama i sistemom višestrukih bojevih glava koji je obično rezervisan za nuklearno opterećenje, kako bi pogodio Dnjepar u četvrtak 21. novembra 2024. godine.

Putin je tvrdio da bi "Orešnik" mogao da izbjegne svu zapadnu protivvazdušnu odbranu.

Obje strane su jedna drugu prozvale nepromišljenima - a uz strane, mislim na SAD i Rusiju. Jer ovo brzo postaje rat u kojem Washington očajnički nastoji promijeniti ukrajinsku silaznu krivulju na linijama fronta, a Rusija, ovdje agresor od početka, ide ka rizičnijim načinima vraćanja vrijednosti odvraćanja koju su izgubili u posljednje tri godine. Nijedan vjerovatno neće doći u direktan sukob s drugim, već će se prisnije uključiti u sve globalniju borbu Ukrajine. To je brzo pogoršanje. Prije sedam dana bijes je okružio neočekivane razgovore o miru, piše CNN.

Njemački kancelar Olaf Scholz jednostrano je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina, okončavši dvogodišnju izolaciju šefa Kremlja od glavnih zapadnih lidera. Scholz je pokušavao da pridobije naklonost proruskih birača u istočnoj Njemačkoj uoči opštih izbora, ali je svoj poziv opravdao rekavši da bi, ako Trump namjerava da razgovara sa Moskvom, trebalo bi i Evropa.

Malo je vjerovatno da je odluka Bijele kuće o oružju proizašla iz Scholzovog poziva, i zaista je rečeno da je poništavanje višemjesečnog kašnjenja predsjednika Joea Bidena oko odobravanja upotrebe projektila unutar Rusije potaknulo sjevernokorejske trupe koje su se pridružile ruskim redovima.

Slično tome, Putinova odluka da lansira projektil Orešnik vjerovatno je bila da Moskva pojača još jednu stepenicu na pažljivo pripremljenoj ljestvici eskalacije. Moskva i Vašington su mjesecima telegrafisali ove poteze, čak iako su još uvijek pomalo zatečeni kako ih je njihov protivnik zapravo napravio ove nedelje.

Čini se da su tačne specifičnosti Orešnika ključne za Putinovu poruku. Mnogo toga ostaje nejasno, ali većina procjena, i Putinovi komentari, slažu se da je ovo nova raketa, vjerovatno hipersonična, ne nuklearna (ovaj put), ali sposobna da isporuči više bojevih glava na način koji je inače rezervisan za nuklearno opterećenje. Putin je rekao da pri 3 km/s njegova brzina znači da je sva zapadna protivvazdušna odbrana beskorisna.

Američki i NATO zvaničnici nazvali su uređaj srednjeg dometa i "eksperimentalnim", komentari koji u početku zvuče kao da su nastojali umanjiti njegov značaj, ali zapravo mogu ukazivati ​​na širi razdor s Moskvom.

Godine 2019. godine, predsjednik Trump se povukao iz Sporazuma o srednjim nuklearnim snagama, značajnog akta koji ograničava razvoj takvog oružja, optužujući Rusiju da ga krši.

Inzistiranje zapadnih zvaničnika da je ovaj projektil – koji je izgledao nuklearno sposoban – bio "srednjeg" dometa, možda je bio znak da Rusija nastavi da traga za takvim oružjem izvan sada nepostojeće INF. Možda je ovo bio znak i Trumpu da je Moskva zauzeta pravljenjem oružja za koje je njegov prvi mandat tvrdio da jeste.

Ukrajina je smatrala da je uređaj "Kedr", na koji se očigledno prvi put aludirao u ruskim državnim medijima 2021. Kirilo Budanov, šef ukrajinske odbrambene obavještajne službe, rekao je u petak da je riječ o "balističkoj raketi srednjeg dometa, nosaču nuklearnog oružja. Činjenica da su ga koristili u nenuklearnoj verziji… je upozorenje da su potpuno izgubili razum." Budanov je rekao da je Ukrajina procijenila da su dva prototipa Kedra napravljena do oktobra, ali je insistirao da "nije serijski proizvod, hvala Bogu".

Sedmice koje su pred nama će pokazati da li je Orešnik jedinstvena poruka ili nova taktika.

Njegova upotreba izazvala je veću zabrinutost u Kijevu, nakon brzog zatvaranja američke ambasade u srijedu navodeći prijetnju iz zraka, podgrijavajući strah da Moskva poseže za alatima u svom kompletu koje je zadržala za konačnu egzistencijalnu borbu s velikom silom.

Ipak, najzabrinjavajuće vijesti ove sedmice su možda daleko od glasne geopolitičke svađe i zlokobnog vatrometa oko Dnjepra.

Odbrambena obavještajna služba Ujedinjenog Kraljevstva, inače nepokolebljivi zagovornik ukrajinske vojske, rekla je u četvrtak da je linija fronta bila "nestabilnija" nego u bilo kojem trenutku od invazije. To je eufemizam za kijevske snage koje se bore na frontu i podudara se sa uporno sumornim izvještajima koje je CNN imao iz vojnih i otvorenih izvora.

Mračno je u svim smjerovima. Južno od Harkova, Rusija napreduje u blizini grada Kupijanska. Linije snabdjevanja su u opasnosti oko istočnog regiona Donbasa. Čini se da je čak i južno Zaporožje pod većim pritiskom, a Moskva uporno pokušava da potisne Ukrajinu iz svog pograničnog regiona Kursk.

Bidenova administracija može požuriti u distribuciju protupješadijskih mina i najaviti još municije, ali promjene se dešavaju upravo sada, preko rovova gdje se snijeg taloži.

Izgledaju spremni da barem Moskvi daju teritorijalnu prednost za turobnu zimu. Trumpovo predsjedništvo ubrzalo je razgovore. Ipak, trenutni odgovor je bila bezglava žurba za pogoršanjem vrućeg rata prije njegovog mogućeg zamrzavanja.

Akutni rizik je da ovaj posrnuće napreduje ka boljoj pregovaračkoj poziciji, razvija sopstveni nezaustavljivi zamah.