Novi plan: Izrael želi da proširi golanska naselja nakon pada Assada

Izraelska vlada odobrila je plan za podsticanje širenja naselja na okupiranoj Golanskoj visoravni.

Premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je taj potez bio neophodan jer se otvorio "novi front" na granici Izraela sa Sirijom nakon pada Assadovog režima na pobunjeničku alijansu predvođenu islamistima. Netanyahu je rekao da želi udvostručiti populaciju Golanske visoravni, koju je Izrael zauzeo tokom Šestodnevnog rata 1967. godine i smatra se nelegalno okupiranim prema međunarodnom pravu.

Izraelske snage preselile su se u tampon zonu koja odvaja Golansku visoravan od Sirije u danima nakon Assadovog odlaska, rekavši da je promjena kontrole u Damasku značila da su sporazumi o prekidu vatre "srušili". Uprkos tom potezu, Netanyahu je u izjavi u nedjelju 16. decembar 2024. godine navečer rekao da Izrael "nema interesa za sukob sa Sirijom".

"Odredićemo izraelsku politiku u vezi sa Sirijom u skladu sa realnošću na terenu", rekao je on.

Na Golanskoj visoravni postoji više od 30 izraelskih naselja u kojima živi oko 20.000 ljudi. Oni se smatraju ilegalnim prema međunarodnom pravu, što Izrael osporava. Doseljenici žive zajedno sa oko 20.000 Sirijaca, od kojih su većina Arapi Druzi koji nisu pobjegli kada je područje došlo pod izraelsku kontrolu. Netanyahu je rekao da će Izrael "nastaviti da se drži teritorija, da će procvjetati i naseliti je".

Međutim, bivši izraelski premijer Ehud Olmert rekao je da ne "vidi nijedan razlog" da se zemlja proširi na Golansku visoravan.

"Premijer Netanyahu je rekao da nismo zainteresirani za širenje konfrontacije sa Sirijom i nadamo se da nećemo morati da se borimo protiv novih pobunjenika koji trenutno preuzimaju Siriju. Zašto onda radimo upravo suprotno?" rekao je za program Newshour BBC World Service.

Dodao je: "Imamo dovoljno problema za rješavanje."

Netanyahuova najava dolazi dan nakon što je novi de facto lider Sirije Ahmed al-Sharaa kritizirao Izrael zbog njegovih stalnih napada na vojne ciljeve u zemlji, koji su navodno gađani vojni objekti. Sirijska opservatorija za ljudska prava (SOHR) sa sjedištem u Velikoj Britaniji dokumentirala je više od 450 izraelskih zračnih napada u Siriji od 8. decembra, uključujući 75 od subote navečer.

Al-Sharaa - također poznat kao Abu Mohammed al-Jolani - rekao je da su udari "prešli crvene linije" i riskirali eskalaciju tenzija u regionu, iako je rekao da Sirija ne traži sukob ni sa jednom susjednom državom. Govoreći za TV Siriju, koja je tokom građanskog rata bila viđena kao pro-opoziciona, al-Sharaa je rekao da "ratno stanje u zemlji, nakon godina sukoba i rata, ne dozvoljava nove sukobe", prenio je Reuters.

Ahmed al-Sharaa se obratio okupljenima unutar džamije Omayyad, u Damasku, ubrzo nakon što su pobunjenici zauzeli glavni grad Sirije 8. decembra. Predsjednik Bashar al-Assad i njegova porodica pobjegli su u Rusiju i zatražili azil kada je al-Sharaina islamistička grupa Hayat Tahrir al-Sham (HTS) predvodila druge pobunjeničke frakcije u munjevitoj ofanzivi na Damask.

Grupe nastavljaju da formiraju prelaznu vladu u Siriji, čiji je teoretski šef al-Sharaa.

U subotu je američki državni sekretar Antony Blinken rekao da je Washington uspostavio direktan kontakt s HTS-om , koji SAD i druge zapadne vlade još uvijek nazivaju terorističkom organizacijom. Izaslanik Ujedinjenih naroda za Siriju Geir Pedersen rekao je u nedjelju da se nada brzom okončanju sankcija toj zemlji kako bi se olakšao ekonomski oporavak.

"Nadajmo se da ćemo vidjeti brzi kraj sankcijama kako bismo mogli vidjeti stvarno okupljanje oko izgradnje Sirije", rekao je Pedersen dok je stigao u Damask kako bi se sastao sa prelaznom vladom Sirije i drugim zvaničnicima. Na drugom mjestu, turski ministar odbrane Yasar Guler rekao je da je Ankara spremna pružiti vojnu podršku novoj sirijskoj vladi.

"Potrebno je vidjeti šta će nova administracija učiniti. Mislimo da je potrebno dati im šansu", rekao je Guler o HTS-u, prenosi državna novinska agencija Anadolu i drugi turski mediji.