Norvežani traže strože kazne za kriminalce

Premijer Jens Stoltenberg apelovao je u ponedeljak na parlament da očuva demokratske vrijednosti u Norveškoj u trenutku dok raste pritisak javnosti za strože kažnjavanje kriminalaca nakon krvavog pira kršćanskog fundamentaliste Andersa Behringa Breivika, prenose E-novine.

Istraživanje koje je obavljeno šest dana nakon napada koji su zavili u crno Norvešku 65,5 ispitanika je reklo da su presude “suviše blage” dok je 23,8 njih izjavilo da je sadašnji sistem kažnjavanja kriminalaca dobar, prenosi Verdens Gang. Više od polovine ispitanih je reklo da su se njihovi stavovi na dužinu zatvorske kazne za ozbiljne prestupnike promijenili nakon pokolja u kojem je život izgubilo 77 ljudi.  

Anders Behring Breivik, koji je priznao da je 22. jula postavio bombu u centru Osla i hladnokrvno pucao po djeci na obližnjem ostrvu, je optužen za terorizam što je zločin koji podrazumijeva kaznu zatvora do 21. godine. Tragedija je izazvala javnu debatu o stanju društva i pravosudnog sistema u bogatoj Norveškoj.  

“Moramo slušati i voditi debatu, da ne bi izvukli ishitrene zaključke…Važno je da zakone ne donosimo u stanju panike”, kaže ministar pravde Knut Storberger, koji takođe navodi da nije iznenađen pozivima na strože zakone.

Na specijalnoj sjednici parlamenta u ponedjeljak premijer Stoltenberg pohvalio je samokontrolu Norvežana u danima nakon najkrvavijeg dana u toj zemlji nakon Drugog svetskog rata, rekavši da  su oni jasno iskazali svoju posvećenost idealima otvorenog društva.  

"Najveću zahvalnost upućujem norveškom narodu koji je pokazao odgovornost kada je to trebalo, sačuvavši dostojanstvo i odbranivši demokratiju", rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg kaže da neki Norvežani sada žale što se nisu drugačije odnosili prema pitanjima imigracije i tolerancije ali je apelovao na parlamentarce da se klone mjera koje mogu da smanje demokratske slobode u zemlji.  

"Moramo izbjeći početak "lova na veštice" za svaku situaciju kad će neko reći i učiniti nešto što nam se ne sviđa. Svi se s ovom tragedijom moramo nositi na svoj način", kazao je.

Norveško pravo omogućava da se zatvorenik zadrži u zatvoru i pošto mu istekne maksimalna kazna od 21 godine, ako stručnjaci smatraju da je on opasan za društvo. Norveški kazneni sistem čiji su zatvori savremeni i udobni, ima stopu recidiva i kriminala ispod evropskog prosjeka. Broj žrtava dva napada u Norveškoj ravan je ukupnom broju žrtava ubistava u svim skandinavskim zemljama za tri godine.

Smrtna kazna u Norveškoj je za obična krivična djela ukinuta 1902. godine, a u potpunosti je ukinuta 1979. Posljednje izvršenje smrtne kazne u Norveškoj je bilo 1948, tri godine pošto je zbog veleizdaje pogubljen saradnik nacističkog okupatora Vidkun Kvisling, premijer od 1942. do 1945. godine.

Hane Marte Narud, politologinja sa Univerziteta u Oslu kaže da će norveški parlament najverovatnije biti protiv poziva da se momentalno pooštri kažnjavanje ozbiljnih prestupnika.   

“Većina ovih stavova iznijetih u anketi su odraz terorističkog napada”, kaže ona za Reuters. “Ne mislim da će političari izmijeniti zakone u ovom trenutku kao spontanu reakciju. Možda će neki prijedlozi biti razmatrani, ali prije toga će se u javnosti obaviti široka debata”. Ona kaže da je također malo vjerovatno da će Norveška uvesti stroge bezbjednosne zakone poput američkog  U.S. Patriot Act-a, koji je američki Kongres usvojio nedugo nakon napada od 11. septembra 2001. godine.

Iako javno mnijenje već dugo traži pooštravanje kazni za nasilne zločine parlament Norveške se do sada čvrsto opirao tim inicijativama.