Njemačko istraživanje: Da li je moguća četverodnevna radna sedmica?
Kompanija za čišćenje tepiha, građevinska firma, marketinška agencija – to su samo neka od preduzeća koja učestvuju u najvećem dosadašnjem istraživanju u Njemačkoj, koje se odnosi na uvođenje četverodnevne radne sedmice. "Četiri dana" je radni naziv ovog eksperimenta. Kako i u kojem obliku će smanjiti radno vrijeme zaposlenima, to je od početka bilo prepušteno samim firmama odnosno njihovom rukovodstvu.
Neke firme su koristile klasični model: slobodni petak za sve. Druge su omogućile svojim zaposlenicima da četiri sedmice rade po pet dana a zatim dobiju petu radnu sedmicu u cjelini slobodnu. Ili je zaposlenima smanjeno dnevno radno vrijeme. No, kako je četverodnevna radna sedmica funkcionisala posljednjih pet mjeseci?
Šta se dešavalo za zaposlenicima turoperatora Kootstra Schiffsreisen?
Na zidu ureda organizatora putovanja Kootstra Schiffsreisen u Münsteru od februara visi šareni raspored, koji podsjeća na ćilim napravljen od raznih krpica. Firma je podijelila zaposlene u dvije grupe: jedna polovina ima slobodan ponedjeljak, druga petak. Ured je od tada znatno prazniji. Takođe, morali su skratiti radno vrijeme predviđeno za javljanje na telefone, kako bi mogli produktivnije raditi.
Šveđani osuđeni na ukupno 30 godina zatvora zbog ubistva u Sarajevu
"Svi su imali svoje uspone i padove," kaže direktor Julius Gräler u petom mjesecu pilot-projekta. Od početka je bio uvjeren da treba smanjiti sedmično radno vrijeme i želio je to isprobati u svojoj firmi.
Ovaj turoperator organizuje krstarenja i biciklističke ture, prije svega po Nizozemskoj. Sada, neposredno pred ljetne praznike, bliži im se vrhunac sezone. No, kratko prije toga došlo je do poplava i izlivanja Dunava, što se odrazilo na njihove turističke ture i aranžmane. Četverodnevna radna sedmica za ovu firmu nije bila samo pozitivna. "Takođe je uzrokovala stres zaposlenicima jer je mnogo posla ostajalo nedovršeno zbog njihovog slobodnog dana," kaže Gräler, prenosi DW.
Sarajlija podijelio iskustvo: Kako na lakši način do posla u Njemačkoj?
Na pitanje da li se ipak isplatilo, odgovor direktora je jasan: "Može se primijetiti da se ljudi osjećaju odmornije, da subjektivno nisu imali problem da odrade svoje zadatke u skraćenom radnom vremenu". Zaposleni nisu više imali narađenih, prekovremenih sati, produktivnost je ostala ista, a feedback gostiju bio je pozitivan.
Čak 80 posto zaposlenih je ocijenilo projekat kao uspješan, kaže Gräler. Iako to za njega kao šefa znači dodatni organizacijski napor, on želi nastaviti sa četverodnevnom radnom sedmicom i nakon završetka eksperimentalnog projekta.
Zaposleni žele fleksibilnije radno vrijeme
Julia Backmann sa Univerziteta u Münsteru analizira podatke iz studije: ona i njeni kolege redovno razgovaraju s firmama, odnosno poslodavcima i zaposlenima. Saradnici dobrovoljno nose smartwatch: fitnes-satove, koji mjere njihov puls i, recimo, kvalitet sna.
U svim firmama ovaj projekat ne protiče tako glatko kao u Kootstra Schiffreisen u Münsteru, kaže Julia Backmann. Toliko se u ovom trenutku može reći - iako podaci još nisu službeno analizirani.
Važna informacija: Evo kako građani BiH mogu tražiti posao u Njemačkoj
"Najviše nas zanima perspektiva zaposlenih," kaže istraživačica. "Mnogi od njih gledaju na četverodnevnu radnu sedmicu pozitivno, dok su drugi skeptični. Ako se, na primjer, svaki dan radi sat vremena duže da bi se dobio jedan slobodan dan, neki to, zavisno od branše, doživljavaju kao veliko opterećenje." Njen zaključak je da mnogi zaposlenici žele fleksibilnije radno vrijeme, ali da ono ne mora nužno biti raspoređeno na četiri dana.
Šansa u borbi protiv nedostatka kvalifikovanih radnika
A kakva su iskustva sa četverodnevnim radnim vremenom imali poslodavci odnosno firme? Julia Backmann je primijetila da dogovoreno smanjeno radno vrijeme uz isti obim posla nije uvijek moglo biti ispoštovano od strane zaposlenih i da je prilagođavanje za neke firme bilo teško , zavisno od branše, veličine ili kulture poslovanja preduzeća. Ali, kompanije su imale i prednosti i profitirale od toga. "Kada su firme promovisale četverodnevno radno vrijeme u oglasima za posao, broj prijava je značajno porastao, pri čemu se kvalitet kandidata odnosno njihovih aplikacija nije smanjio.
"To je velika šansa, jer je nedostatak kvalifikovanih radnika mnoge firme i naveo da učestvuju u istraživanju", primjećuje Julia Backmann, koja je oprezno optimistična. Zaključuje kako četverodnevna radna sedmica nije prikladna za svako preduzeće, ali da mnogima može donijeti prednosti. Rezultati studije konačno će biti analizirani i stavljeni na raspolaganje u jesen.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.