Njemačke firme ruše rekorde, ali otpuštaju radnike: Šefovi zarađuju milione

Najveće njemačke firme ostvaruju rekordne prihode i profite, njihovi menadžeri zarađuju godišnje i do 10 miliona eura, dok istovremeno smanjuju broj zaposlenih. O čemu se radi?

Ukupno gledano, 40 najvećih njemačkih firmi koje obuhvata berzovni indeks DAX zaradilo je u drugom kvartalu 2026. godine više nego u bilo kojem drugom razdoblju ranije, pokazuje analiza konzultantske kuće EY (Ernst & Young), piše DW. 

"Dobit prije kamata i poreza (EBIT) analiziranih preduzeća porasla je u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 16 posto, odnosno za sedam milijardi eura, na rekordnu vrijednost od 52,6 milijardi eura", navodi EY. Ukupni prihod također je dostigao novu najvišu točku od oko 463 milijarde eura – što je rast od 4,6 posto, odnosno skoro 20,5 milijardi eura.

Ko je ostvario najveći rast, a ko pad profita?

Najveću operativnu tromjesečnu dobit u Njemačkoj ponovo je prijavio Deutsche Telekom sa 6,9 milijardi eura, a slijede Allianz sa 4,9 milijardi, Volkswagen s 3,5 milijardi i Siemens s 3,4 milijarde eura. 

Najveći rast operativne dobiti ostvarili su Bayer (hemija i farmaceutska industrija) i Vonovia (nekretnine). Nasuprot tome, najveći pad je zabilježen uglavnom u automobilskom sektoru: kod BMW-a profit je pao za čak 39 posto, a kod Volkswagena i Daimler Trucka 9 posto.

Rast u pojedinim granama

No prvi dojam vara: rast prihoda i dobiti uglavnom nose samo malobrojne gospodarske grane koje trenutno profitiraju od izvanrednih ekonomskih kretanja – od vojne industrije do onih koje imaju koristi od globalnog buma umjetne inteligencije i podatkovnih centara.

Prema analizi EY-a, hemijske tkompanije, koje su godinama u krizi, također su zabilježile rast u drugom kvartalu. One su imale koristi od napetosti na Bliskom istoku i uskih grla u opskrbi u Aziji.

Profit se ostvaruje u inostranstvu 

"Ko gleda samo rekordne iznose mogao bi pomisliti da je kriza u Njemačkoj prošla – ali stvarnost je potpuno suprotna“, kaže Henrik Ahlers, predsjednik upravnog odbora u EY-u. I dodaje da je potražnja na domaćem tržištu u Njemačkoj i dalje slaba, pa se rast dobiti i prihoda ostvaruje prvenstveno u inostranstvu.

„Trenutni skokovi profita se u mnogim slučajevima duguju izvanrednim faktorima izvana", analizira Jan Brorhilker, menadžer u EY Njemačka. „Oni mogu nestati isto tako brzo kao što su i došli."

Strukturni problemi mnogih vodećih njemačkih firmi nisu riješeni. Preveliki administrativni aparati, visoka osjetljivost na geopolitičke krize, novi val carina i zatvaranja tržišta, kao i previsoki troškovi poslovanja u Njemačkoj – ovi osnovni problemi, prema navodima EY-a, i dalje postoje.

Radna mjesta nastaju tamo gdje i profit – u inostranstvu

Sveukupno gledano, broj zaposlenih u kompanijama izlistanima u DAX-u nastavlja padati: na dan 30. juna 2026. ove firme su imale oko 3,49 miliona radnika, što je prema proračunima EY-a za 41.000 (odnosno 1,2 posto) manje nego godinu dana ranije.

U njemačkoj automobilskoj industriji radna mjesta nestaju brže nego u bilo kojoj drugoj grani. Krajem prve polovine 2026. godine u automobilskom sektoru bilo je zaposleno 691.500 ljudi, što je najmanje od 2005. godine, kako izvještava Savezni zavod za statistiku.

Šef EY-a za Njemačku Ahlers vidi nekoliko trendova koji utiču na zapošljavanje. S jedne strane, brojne velike kompanije ukidaju radna mjesta u okviru ambicioznih programa za smanjenje troškova – to je proces koji će se vjerojatno nastaviti. S druge strane, napredak umjetne inteligencije mijenja strukturu zapošljavanja, posebno u administrativnim funkcijama.

Iako se veliki broj DAX-tvrtki širi i otvara nova radna mjesta, to se uglavnom događa u inostranstvu, jer poslovanje u Njemačkoj globalno aktivnim firmama donosi previše troškova.

A kako su plaćeni menadžeri?

Dok preduzeća štede i ukidaju radna mjesta, njihovi čelnici ne mogu se požaliti na „platu". Ovih dana objavljena je lista najbolje plaćenih menadžera u Njemačkoj na temelju podataka za prošlu godinu.

Christian Klein, šef SAP-a, zaradio je najviše od svih – 10,9 miliona eura (što iznosi oko 30.000 eura dnevno). Slijedi šef Deutsche Banka Christian Sewing s 10,5 milijuna eura. Norvežanin Bjorn Gulden, koji vodi Adidas, prošle godine je dobio 9,8 miliona eura. 

U širem indeksu EURO STOXX 50, koji obuhvata 50 najvećih firmi iz eurozone izlistanih na berzi, Klein zauzima šesto mjesto.

Najbolje plaćeni menadžer u eurozoni je Brazilac grčkog porijekla Michel Dimitrios Doukeris, koji vodi najvećeg proizvođača piva na svijetu AB InBev. Ta tvrtka sa sjedištem u Belgiji je vlasnik brendova kao što su Budweiser (SAD), Corona (Meksiko), Beck's (Njemačka) i Stella Artois (Belgija). Doukeris je prošle godine dobio čak 63,9 milijuna eura- samo 1,9 milijuna manje nego prvi čovjek Apple-a, Amerikanac Tim Cook.

No SAD igra u sasvim drugoj ligi: najbolje plaćeni menadžer prošle godine bio je David Solomon (Goldman Sachs) s nešto više od 105 milijuna eura.