Europska sila priprema bolnice za rat i masovne žrtve: "Nikad nisam vidio ovako opasnu situaciju"

Njemačke oružane snage razvijaju planove za zbrinjavanje masovnog priljeva žrtava u slučaju rata s Rusijom, upozoravajući da bi Moskva mogla biti sposobna napasti NATO savez već 2029. godine.
 
Duboko ispod užurbanih odjela vojne bolnice u južnonjemačkom gradu Ulmu krije se bunker iz doba hladnog rata koji je gotovo tri desetljeća bio zaboravljen, a sada je, prema pisanju Bloomberga, iznenada opet postao aktualan.

Podzemni medicinski objekt, dovršen 1979. godine usred sučeljavanja Moskve i Zapada, projektiran je da liječnicima omogući nastavak liječenja ranjenih vojnika i u slučaju nuklearnog napada, a može primiti do 2.000 ljudi tokom 90 dana.

Sada se ozbiljno razmatra i obnova podzemnog bunkera, što bi zahtijevalo modernizaciju sistema ventilacije i napajanja strujom.

Bolnice diljem Njemačke procjenjuju mogućnost postavljanja zaštitnih barijera protiv dronova i pancirnog stakla, stvaranja dodatne zalihe lijekova te razmatraju pretvaranje podzemnih prostora u skloništa. Paralelno, civilni kirurzi prolaze obuku za zbrinjavanje masovnih žrtava i ratnih povreda.

"Je li naš zdravstveni sistem spreman za ovo? Jedini odgovor je ne", izjavio je za Bloomberg Benedikt Frimert, glavni medicinski direktor vojne bolnice u Ulmu.

Jedan od najvećih problema ostaje manjak educiranog osoblja, prema procjenama, u cijeloj Njemačkoj tek nekoliko stotina doktora ima iskustvo u liječenju ratnih povreda.

Njemačke oružane snage (Bundeswehr) razvijaju planove za zbrinjavanje masovnog priljeva žrtava u slučaju rata s Rusijom, upozoravajući da bi Moskva mogla biti sposobna napasti NATO savez već 2029. godine.

"Realno govoreći, govorimo o broju od otprilike 1.000 ranjenih vojnika dnevno", izjavio je njemački general-kirurg Ralf Hoffmann, dodavši da bi konačan broj ovisio o intenzitetu borbi, piše Bloomberg.

Prema planu, ranjeni vojnici prvu bi pomoć dobivali blizu ratne zone, prije transporta u Njemačku, gdje bi se o njima uglavnom brinule civilne bolnice.

Hoffmann procjenjuje da bi za takav scenarij bilo potrebno izdvojiti oko 15.000 bolničkih kreveta iz ukupnog nacionalnog kapaciteta, koji broji do 440.000 kreveta.

Njemačka vojska pritom razmatra fleksibilnije transportne opcije, uključujući bolničke vozove i autobuse, te proširenje kapaciteta za zračnu medicinsku evakuaciju.

Iskustva s ratišta u Ukrajini, gdje su napadi dronovima svakodnevica, preoblikuju i vrstu ozljeda za koje se njemački zdravstveni sistem priprema, a to je sve više povreda i opeklina zbog eksplozija, što komplicira evakuaciju i produljuje vrijeme potrebno za stabilizaciju pacijenata.