Njemačka vlada pred zidom: Kako i kuda nakon raspada?

Šta sada slijedi? Bilo je to pitanje, na koje se sve svelo dan nakon raspada takozvane semafor koalicije (nazvane tako zbog boja stranaka koje su je činile).

Pitanje na koje kancelar Olaf Scholz iz Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) nudi potpuno drugačiji odgovor od opozicije koja zahtijeva da se stvari odvijaju mnogo brže. To se odnosi prije svega na demokršćanske stranke CDU i CSU, koja bi, prema aktualnim ispitivanjima javnog mnijenja, imali najveće izglede da na prijevremenim izborima isplivaju kao najjača snaga.

Vodstva stranka Unije i zastupničkog kluba na čelu s predsjednikom Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrichom Merzom sastalo se odmah u četvrtak, 8. novembra, rano ujutro. "Semafor više nema većinu u Bundestagu i stoga moramo pozvati kancelara, i to je jednoglasna odluka zastupničkog kluba CDU/CSU, da odmah zatraži glasanje o povjerenju vladi i to već početkom sljedeće sedmice. Najkasnije", rekao je nakon sastanka Merz.

Kancelar ne dopušta da ga požuruju

Pozivanje na glasanje o povjerenju u parlamentu znači da kancelar sam sebe stavlja na izglasavanje. Obično u takvim slučajevima iza sebe ima većinu zastupnika. No nakon raspada koalicije za njega će glasati samo zastupnici SPD-a i Zelenih, ali ne više i zastupnici FDP-a. Ako kancelar izgubi povjerenje parlamenta, Ustav daje jasne smjernice za daljnji postupak, koji vodi u nove izbore.

No kancelar Scholz je odmah predstavio svoj raspored u srijedu navečer, 6. novembra, kojeg se neizostavno želi pridržavati. Glasanje o povjerenju ne želi tražiti do 15. januara, a do tada će nastaviti s manjinskom vladom koju čine SPD i Zeleni. "Vlada radi svoj posao, tako će biti sljedećih nekoliko mjeseci, a građani će uskoro opet imati priliku odlučiti kako dalje", rekao je na konferenciji radničkih savjeta koncerna Telekom u četvrtak, 7. novembra ujutro, terminu koji je već odavno bio na dnevnom redu kancelara.

Oporba može svrgnuti kancelara samo većinom

SPD i Zeleni žele donijeti neke zakone prije novih izbora i treba im vremena da se pozicioniraju. Njihovi rezultati u ispitivanjima javnog mnijenja su poražavajući, vlada Olafa Scholza je nedavno postigla neslavan rekord i postati najnepopularnija vlada u historiji SR Njemačke.

Temeljni zakon, kako se u Njemačkoj naziva ustav, predviđa samo mogućnost tzv. konstruktivnog izglasavanja nepovjerenja. Da bi to učinile, stranke bi morale organizirati vlastitu većinu i vlastitog kandidata, a to bi bilo moguće samo ako bi Unija CDU/CSU udružila snage sa svim ostalim parlamentarnim strankama protiv SPD-a i Zelenih. A to znači i s desno-populističkom Alternativom za Njemačku (AfD), strankom koja djelomično slovi za ekstremističku. No takva vrsta suradnje za Uniju ne dolazi u obzir.

"Političko odgađanje stečaja"

Friedrich Merz, koji će biti kandidat Unije CDU/CSU za kancelara na sljedećim parlamentarnim izborima, bijesan je na Scholza. Odgoda novih izbora je "političko odgađanje stečaja". Bavarski premijer i čelnik Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Söder govori u istom tonu i također poziva na hitno glasanje o povjerenju i nove izbore. "Scholz, Habeck (glavni predstavnik stranke Zeleni u vladi pr. ur.) i Lindner potpuno su podbacili", rekao je Söder u Münchenu te raspad koalicije okarakterizirao kao "simbol propadanja Njemačke".

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier istodobno poziva na razboritost. "Mnogi građani Njemačke su zabrinuti zbog neizvjesne političke situacije u vlastitoj zemlji, u Europi, u svijetu, čak i nakon izbora u SAD-u", rekao je Steinmeier u Berlinu. "Nije vrijeme za taktiziranje i prepucavanja, vrijeme je za razum i odgovornost. Očekujem od svih odgovornih da se postave shodno odgovornosti koju donosi aktualna situacija."

Tri FDP-ova ministra odlaze, jedan ostaje

I sam njemački predsjednik je jedan od tih na kojima sada leži velika odgovornost. U četvrtak, 7. novembra, u podne je već uručio razrješenje saveznom ministru financija i predsjedniku FDP-a Christianu Lindneru. Kancelar je u srijedu navečer, 6. novembra, prekinuo vezu s čelnikom FDP-a i strankom koja je istupila iz vlade. Steinmeier je rješenja o otpustu predao i liberalnom ministru pravosuđa Marcu Buschmannu i ministrici obrazovanja Bettini Stark-Watzinger. No savezni ministar prometa Volker Wissing želi ostati na dužnosti. Zbog toga je istupio iz FDP-a.

Ministarstvo financija do novih izbora preuzima Jörg Kukies. Ekonomist je dugo radio za investicijsku banku Goldman Sachs, prije nego što je 2021. godine prešao u kancelarski ured kao državni tajnik, bio je na istoj poziciji u saveznom ministarstvu financija.

Njemački predsjednik Steinmeier: nekada SPD, sada nepristran?

Kancelar i preostali ministri ostaju na dužnosti. Prema ustavu, savezni predsjednik mora odlučiti o raspuštanju Bundestaga samo ako parlament ne ukaže povjerenje kancelaru. "Spreman sam donijeti ovu odluku", rekao je Steinmeier.

Kao vodeći član SPD-a Steinmeier je obavljao ministarsku i druge političke dužnosti oko 18 godina prije nego što je prvi put postao predsjednik države 2017. godine. Od tada mu je članstvo u SPD-u u mirovanju. Steinmeier je naravno svjestan toga da ga se lako može optužiti za pristranost. Vjerovatno je i to jedan od razloga zašto ističe da želi kritički pratiti daljnji postupak. "Naša zemlja treba stabilnu većinu i vladu koja je sposobna djelovati. To će biti moja misao vodilja u daljnjim koracima."

Ko je kriv za kvar na semaforu?

Ali tema razgovora u Berlinu nije bilo samo pitanje što će se sljedeće desiti u Njemačkoj nakon što se semafor ugasio. SPD, Zeleni i FDP također se bore za svoje verzije objašnjenja zašto se vlada raspala. Kancelar je prilikom obraćanja javnosti u srijedu navečer 6. novembra, žestoko optužio Christiana Lindnera. Dan kasnije je nastavio u istom tonu i nabrojao: Njemačka je samo Ukrajini do sada dala 30 milijardi eura (oko 60 milijardi KM) vojne pomoći. Prihvat izbjeglica iz Ukrajine košta dvanaest milijardi eura (oko 24 milijarde KM) godišnje.

"Želim naglasiti da ako dođete do zaključka da ove troškove možemo samo tako, usput podnijeti, onda se igrate vatrom", rekao je Scholz. Po njegovom mišljenju, sredstva iz aktualnog budžeta su istrošena "do posljednje mrvice". Zato su potrebna nova zaduženja.

Vječni spor oko dužničke kočnice

SPD i Zeleni više su puta pozivali na suspendiranje takozvane dužničke kočnice i uzimanje novih kredita. No FDP na to nije bio spreman. "U nekom trenutku dođe se do tačke kada se moramo odlučiti hoćemo li socijalnu, gospodarsku, unutarnju i vanjsku sigurnost dovesti u opasnost i ugroziti jedinstvo društva ili ćemo reći da je sve to skupa važno, ali da se radi o privremenom izazovu s kojim se suočavamo i da je jasno da ga moramo financirati izvan uobičajenog proračuna", rekao je kancelar Scholz.

Christian Lindner se s tim ne slaže. Raspad "semaforske" vlade, po njemu, nije bio nužan. "To su politički htjeli drugi", rekao je Lindner. Optužio je svoje bivše partnere za prljavu igru. "Politička odgovornost države također uključuje da imate politički stil u javnosti kako se demokracija ne bi oštetila." On neće sudjelovati u takvom pristupu. Lindner također zagovara brzo raščišćavanje puta za nove izbore.

Ali kancelar i njegov ministar privrede i vicekancelar Robert Habeck žele se držati svog rasporeda. SPD i Zeleni nisu "v.d. koalicija", nego manjinska vlada i stoga su potpuno sposobni djelovati i na međunarodnoj razini, poručuje ostatak semaforske vlade, piše Deutsche Welle.