Njemačka spremna primiti ruske vojne obveznike, Turska spriječava njihov dolazak?

Evropska unija je podijeljena kada je riječ o odnosu prema ruskim vojnim obveznicima koji bježe iz zemlje.

Neke zemlje ne žele da ih prime, druge, poput Njemačke, spremne su to da učine.

Nedavni apel ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog muškarcima u Rusiji bio je nedvosmislen: "Oduprite se kriminalnoj mobilizaciji. Bježite!"

Stotine hiljada vojno sposobnih Rusa, na djelimičnu mobilizaciju već su reagovali bjekstvom u susjedne zemlje, u koje mogu da uđu bez vize. Satelitski snimci pokazuju kilometarske kolone automobila na granicama sa Gruzijom, Kazahstanom, Finskom i Mongolijom. Malobrojni međunarodni letovi iz Rusije prošle nedjelje su rasprodati za samo nekoliko sati, piše Deutsche Welle.

Zatvaranje granica za dezertere

Vlade Kazahstana i Gruzije u utorak su poručile da su svi Rusi koji bježe od mobilizacije dobrodošli. Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev objasnio je da mnogi ljudi ne vide drugi izlaz u ovoj situaciji: "Moramo se pobrinuti za njihovu bezbjednost. To je političko i humanitarno pitanje.“ Ta izjava pokazuje da se kazahstanska vlada sve više protivi ruskom ratu u Ukrajini i mobilizaciji. Ona odbija i da izruči dezertere Rusiji.

S druge strane, Turska izgleda želi da spriječi dolazak Rusa. Avio-kompanija Turkish Airlines obustavila je sve linije ka Bjelorusiji i raznim destinacijama u Rusiji. Nakon ruskog napada na Ukrajinu, Turska je bila među malobrojnim zemljama koja je još imala direktne letove iz Rusije. Za one koji žele da napuste Rusiju mogućnosti se smanjuju. Ali vojno sposobni muškarci bježe kako znaju i umiju. Proteklih dana je u blizini graničnih prelaza sa susjednim zemljama pronađeno na stotine bicikala.

Baltičke zemlje su u međuvremenu skoro sasvim zatvorile svoje granice ka Rusiji. Još od sredine septembra ne dozvoljavaju ulazak ruskim turistima. Ministar vanjskih poslova Letonije Edgar Rinkevičs rekao je da je to zbog zabrinutosti za bezbjednost. Ministar spoljnih poslova Litvanije Gabrielijus Landsbergis je bio oštar: „Litvanija neće dati azil onima koji bježe od svoje odgovornosti. Rusi treba da ostanu i da se bore. Protiv Putina.“ Premijerka Estonije Kaja Kalas na Tviteru je napisala: „Ne dajemo azil ruskim muškarcima koji bježe iz svoje zemlje. Oni treba da se bore protiv rata.“

Skeptičan je i belgijski premijer Aleksander de Kro: „Ne može biti namjera Evrope da kaže ´da´ svim Rusima koji izbjegavaju vojsku i koji se ne slažu sa režimom u Rusiji“, kazao je De Kro za list „De Zevende Dag".

Prema podacima evropske agencije za zaštitu granica Fronteks, prošle sedmice je u EU stiglo 66.000 ruskih državljana, od toga 30.000 samo u Finsku. To je 30 odsto više nego nedjelju dana ranije. Ima izvještaja i o ljudima koji bježe iz ukrajinskih oblasti koje je okupirala Rusija, navodi Fronteks.

Finska granična služba je u međuvremenu predložila da se na dijelovima granice sa Rusijom postavi ograda. To bi, međutim, bilo rješenje za dalju budućnost. U Finsku legalno mogu još da uđu samo oni koji imaju pasoš i u njemu šengensku vizu – iako vlasti priznaju da razmatraju zahteve za azil ruskih izbjeglica.

EU traži zajedničku liniju

Prošlog ponedjeljka o toj temi su razgovarali ambasadori zemalja EU. Jedan od prijedloga je bio da se ruskim dezerterima, barem privremeno, ponudi zaštita. Evropska komisija u Briselu u utorak je saopštila da je u kontaktu sa zemljama-članicama i da se traže rješenja.

Pravni okvir za davanje azila je jasan: „Kada je riječ o ljudima koji dolaze u EU i traže međunarodnu zaštitu, to mora biti zagarantovano“, rekao je portparol Evropske komisije Erik Mamer. Zemlje EU bi morale da odlučuju o svakom zahtjevu pojedinačno, ali „uzimajući u obzir geopolitičku situaciju i zabrinutost za bezbjednost“. Ali države članice su iz toga izvukle veoma različite zaključke. Komisija namjerava u bliskoj budućnosti da predstavi smjernice vezane za tu temu.

Njemačka želi da pruži azil dezerterima

Njemačka vlada u principu potvrđuje pravo na azil za dezertere koji bježe iz Rusije. „Svako ko se hrabro suprotstavi režimu predsjednika Vladimira Putina i time sebe dovede u opasnost, može da podnese zahtjev za azil u Njemačkoj zbog političkog progona“, objasnila je prošlog vikenda ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer u intervjuu za list „Frankfurter algemajne zontagscajtung".

Problem je taj što prema važećim pravilima, tražilac azila zahtjev mora da podnese u prvoj zemlji EU u koju uđe – a to su ili susjedne zemlje ili zemlje do kojih se dolazi avionom, jer od početka rata više nema direktnih letova ka evropskim gradovima. Za Ruse je zato gotovo nemoguće da podnesu zahtjev za azil u Njemačkoj.

Teška pravna situacija

Na sve to dolaze i pravna pitanja: ako jednom dezerteru prijeti zatvor, da li je onda riječ o progonu u smislu zakona o azilu? U priručniku organizacije UN za izbjeglice stoji da „strah od krivičnog gonjenja i kažnjavanja za dezerterstvo ili odbijanje služenja vojnog roka sam po sebi ne predstavlja opravdan strah od progona u smislu Konvencije o izbjeglicama“, objašnjava britanski stručnjak za migracije Kolin Jeo na sajtu „Free Movement".

Međutim, ako ruski vojni obveznici vjerodostojno dokažu da bi bili primorani da počine ratne zločine u Ukrajini, onda bi imali pravo na zaštitu prema Ženevskoj konvenciji o izbjeglicama, dodaje advokat. „Zakon koji se odnosi na vojnu službu ne olakšava dezerteru da dokaže svoj slučaj“, kaže Jeo. Sa jedne strane je opasnost od ratnih zločina, a sa druge strane paušalni zaključak da dezerteri nemaju pravo na azil.