Njemačka sa zabrinutošću iščekuje rezultate izbora u SAD

Međuizbori u SAD do sada nisu bili razlog za zabrinutost njemačkih političara. Ovoga puta je drugačije. Svi žele da pragmatično pristupe pobjedniku, a ipak ih prilično brine stanje američke demokratije.

Dok se prebrojavaju glasovi u SAD, u Njemačkoj vlada uznemirenost. Ranije se na američke međuizbore uglavnom gledalo kao na čisto unutrašnjopolitičku stvar – kao na neku vrstu srednjoročnog bilansa predsjednika, izabranog dvije godine ranije, piše Deutsche Welle.

Svaka njemačka vlada, kao i političarke i političari u čijem fokusu je spoljna politika, sa interesovanjem su pratili dešavanja u SAD, ali rijetko ko je zaista bio zabrinut da bi ti izbori mogli nešto suštinski da promijene u odnosu dviju zemalja ili kada je riječ o demokratiji u SAD, koja je važan partner kako za Njemačku, tako i čitavu Evropu.

Ovoga puta je drugačije. Mnoge političkom Berlinu smatraju da su ovi međuizbori važniji za američku budućnost od prethodnih. Brinu se da bi američka demokratija mogla biti ugrožena.

Socijaldemokrata Metin Hakverdi (SPD) je član parlamentarne grupe Bundestaga za odnose sa SAD. Od prošlog novembra šest puta je bio u SAD i posjetio je osam saveznih država. Svuda je, kaže, sretao ljude koji sumnjaju u ishod predsjedničkih izbora održanih 2020. – ne samo među stanovništvom, već i među kandidatima koji su sada učestvovali na međuizborima. I mnogi poput njega pretpostavljaju da će oni koji negiraju rezultat predsjedničkih izbora sada biti uspješni. To Hakverdija zabrinjava.

Prema njegovom mišljenju, za to je odgovorna Republikanska stranka.

„Trampizam“ je, smatra, prijetnja institucijama. Populističke tendencije naravno postoje i među pojedinim članovima Demokratske stranke, ali ne u istoj mjeri kao među republikancima. „Veoma sam zabrinut zbog mogućeg izbijanja nasilja“, kaže poslanik Bundestaga. Pritom misli i na nasilje nad kontrolorima na izborima.

Mogući uticaj na vanjsku politiku

Ako u oba doma Kongresa, Predstavničkom domu i Senatu, na izborima bude izgubljena demokratska većina, manevarski prostor američkog predsjednika Džozefa Bajdena biće značajno ograničen. U Berlinu su toga svjesni. U tom slučaju Bajden bi postao, kako to u Americi kažu, „hroma patka“ (lame duck) – paralizovan i kroz mogući postupak opoziva o kojem neki republikanci već dugo otvoreno govore. 

Unutrašnjopolitičke prepirke mogle bi da utiču i na spoljnu politiku SAD. U proteklih nekoliko nedjelja i s desne i s lijeve strane političkog spektra, i to u obe stranke, sve glasnije se dovodio u pitanje trenutni obim finansijske i vojne pomoći Ukrajini. Šta će se desiti ako te političke snage budu imale većinu u Kongresu?

Za poslanika Zelenih u Bundestagu Antona Hofrajtera nema sumnje: ako se nakon izbora smanji američka podrška Ukrajini, Njemačka će biti primorana da preuzme veću odgovornost nego do sada. Njemačka bi tada morala da učini više, smatra Hofrajter, inače predsjednik Evropskog odbora Bundestaga.

Poslanik Zelenih takođe na međuizborima vidi opasnost za unutrašnju stabilnost višedecenijskog saveznika. Dugoročno ga zabrinjavaju i moguće posljedice po globalnu klimatsku politiku, ako republikanci budu u mogućnosti da blokiraju Bajdenove političke odluke. Kod mnogih se trenutno bude sjećanja na vreme pod bivšim predsjednikom Donaldom Trampom, koji je SAD izveo iz Pariskog klimatskog sporazuma.

Nove nesigurnosti

I demohrišćanski političar Peter Bejer (CDU), bivši vladin koordinator za transatlantsku politiku, poslednjih nedjelja imao je brojne razgovore s američkim političarima. On se pita koliki će zapravo uspjeh ostvariti republikanci, jer od toga zavisi i koliko će se zemlja promijeniti. Međuizbori su i glasanje o Trampu, jer je bivši predsjednik podržao mnoge kandidate. 

I tako jedno pitanje, koje zapravo nije tema ovih međuizbora, sve više izbija u prvi plan: hoće li se bivši predsjednik ponovo kandidovati? Kroz neprestane nagovještaje, Tramp ne drži u neizvjesnosti samo SAD, smatra Bejer. On ipak ne misli da će podrška Ukrajini oslabiti nakon pobjede republikanaca, bez obzira što su neki tokom kampanje spominjali tu mogućnost. Bejer vjeruje u stabilnost transatlantskih odnosa.

U kojoj mjeri berlinski političari računaju na mogući novi odnos snaga u Vašingtonu, kao i na nove neizvjesnosti, vidi se i kada su u pitanju trgovinski odnosi.

„Zakon o smanjenu inflacije" koji je usvojio Bajden, predstavlja veliki izazov za čitavu Evropu, jer favorizuje američke kompanije. Njemačka vlada stoga želi što prije da razgovora sa SAD o novom trgovinskom sporazumu. Iako mnogi ne očekuju da će se postići pravi sporazum, ipak se nadaju nekakvom dogovoru. Svima je jasno da bi to moglo da se izjaloviti, ukoliko se Bajden nađe pod sve većim pritiskom republikanske većine.

Zabrinutost za američku demokratiju

Portparolka njemačke vlade Kristijane Hofman ostavlja pred izvore sve otvoreno: „Naravno da nas mnogo toga veoma interesuje, ali ne možemo sada dobro da spekulišemo šta će se desiti.

Čekamo izbore. Ona ističe da su i kancelar Olaf Šolc i predsjednik Bajden, kao i ministarka spoljnih poslova Analena Berbok i njen američki kolega Entoni Blinken, ponovo razgovarali o ukrajinskoj politici, kao i o rastućem skepticizmu stanovništva u vezi sa isporukom američke pomoći. Prema njenim riječima, nema razloga za uzbunu, bar ne kada je riječ o pomoći Ukrajini.

Bez obzira na to, u Berlinu mnogi s velikim uzbuđenjem prate izbore u SAD. Svi žele da pragmatično pristupe pobjedniku, a ipak su prilično zabrinuti da bi američka demokratija iz ovih izbora mogla da izađe oslabljena. Takođe postoji bojazan da će mnogi koji negiraju ishod predsjedničkih izbora položiti zakletvu u Kongresu. To su oni koji su spremni da prihvate izbore jedino ako sami na njima pobijede.