Njemačka vjeruje da se može pregovarati s Rusijom: Kakav je stav ostalih članica EU?

Rat u Ukrajini se ponovo rasplamsao, ali u njemačkoj vladi se pretpostavlja da su u narednim mjesecima mogući razgovori sa Rusijom o okončanju sukoba.

"Polako se otvara prozor za razgovore europske strane sa Rusijom. Međutim, žestoke borbe posljednjih dana pokazuju da to vjerovatno neće trajati sedmicama, već mjesecima", navodi se iz vladinih krugova, prenosi dpa.

Razmatra se ko može da vodi razgovore u ime Europljana. Traži se dovoljno operativan okvir, ali i što prihvatljiviji za europske aktere. Mnogo toga govori u prilog tome da će E3 i dalje igrati važnu ulogu, kažu u njemačkoj vladi.

E3 čine Njemačka, Velika Britanija i Francuska. Ova grupa je već prošle godine, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom, bila uključena u napore za okončanje rata. Međutim, razgovore između Rusije i Ukrajine su posredovale SAD, bez učešća Europljana.

U međuvremenu su, međutim, američki pokušaji zapeli. Državni sekretar Marco Rubio je nedavno izjavio da, što se tiče Washingtona, i drugi mogu pokušati da zaustave rat. U tom kontekstu Europljani sada ponovo pokušavaju da se snažnije uključe. Dok se SAD vide kao posrednik, Europljani jasno stoje na strani Ukrajine.

Za sada je malo vjerovatno da 27 članica Europske unije imenuje pregovarača koji ne pripada nijednoj vladi. To je postalo jasno prošle sedmice na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova EU na Kipru. Tada je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas upozorila na posljedice dalje rasprave o toj ideji.

"To je zamka u koju Rusija želi da nas uvuče", rekla je Kalas.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je pomenuo bivšeg jemačkog kancelara Gerharda Schrödera kao njemu poželjnog posrednika. Schröder je Putinov prijatelj i kada se povukao iz politike radio je kao lobista za ruske energetske kompanije.

Drugi su kao potencijalne kandidate pominjali bivšu kancelarku Angelu Merkel, predsejdnika Finske Aleksandra Stubba, kao i bivšeg šefa Europske centralne banke Marija Draghija.

Iz njemačke perspektive, za dalji proces potreban je "jasan politički kompas" i "jasna predstava cilja". Treba djelovati u saglasnosti sa Ukrajinom i uz što veću koordinaciju među Europljanima, kao i "što usklađenije" sa Sjedinjenim Američkim Državama.

U junu i julu je nekoliko samita na kojima tema može imati ulogu. Najprije će se za dvije sedmice sastati G7, zatim lideri EU, a početkom jula je samit NATO u Turskoj.