Zabrinjavajući podaci: Njemačka bi do 2045. godine mogla izgubiti 1,7 miliona stanovnika

Prema novoj studiji, broj građana Njemačke bi se do 2045. mogao smanjiti za oko 1,7 miliona. I staraca će biti još mnogo više, a radno sposobnog stanovništva – manje.

Mnoge njemačke regije morat će se u sljedeća dva desetljeća prilagoditi padu broja stanovnika. Više od dvije trećine od 400 okruga i gradova moglo bi do 2045. izgubiti dio stanovništva, proizlazi iz studije "Demografsko stanje nacije", koju su u utorak predstavili Berlinski institut za stanovništvo i razvoj te Zaklada Wüstenrot. Prema toj studiji, broj stanovnika u Njemačkoj mogao bi do 2045. biti 81,8 milijun – oko 1,7 milijun građana manje, dakle grad veličine jednog Münchena.

Prethodna studija iz 2019. još je polazila od pretpostavke da će ukupan broj stanovnika srednjoročno ostati stabilan, barem do tadašnjeg projekcijskog razdoblja koje je sezalo do 2035. Tada se rast očekivao u 160 regija, a sada još samo u njih 125. No od 2019. smanjio se broj rođenih, a posljednjih godina i useljavanje, što su dva ključna čimbenika budućeg demografskog razvoja. Studija se objavljuje od 2004., a ovo je njezino peto izdanje.

Istok ostaje prazan

Studija mora konstatirati kako se osobito u istočnoj Njemačkoj sve više produbljuju razlike među pojedinim regijama. Dok bi gradovi poput Leipziga, Potsdama i Dresdena, kao i okrug Dahme-Spreewald u okolici Berlina, trebali nastaviti rasti, čak 42 od 50 regija s najvećim očekivanim padom broja stanovnika nalaze se u istočnoj Njemačkoj. Primjerice, grad Suhl u Tiringiji mogao bi izgubiti čak 30 posto stanovnika.

Velike razlike postoje i na zapadu zemlje. Gradovi poput Frankfurta na Majni i Düsseldorfa vjerojatno će nastaviti rasti, dok će Saarland po svemu sudeći i dalje gubiti stanovništvo. "Pad broja stanovnika nije problem samo istočne Njemačke", objašnjava voditelj studije Adrián Carrasco Heiermann iz Berlinskog instituta. Demografske razlike ne postoje samo između istoka i zapada zemlje.

Istraživači predviđaju da će se broj ljudi radne dobi u Njemačkoj do 2045. smanjiti za 4,7 posto. Razlog je to što će tijekom sljedećih godina brojni pripadnici generacije "baby boomera" otići u mirovinu, a na tržište rada dolazit će brojčano znatno manje generacije. I to će osobito pogoditi savezne pokrajine na istoku Njemačke: u Tiringiji, Saskoj-Anhaltu, Mecklenburg-Vorpommernu, ali i Saarlandu broj stanovnika radne dobi mogao bi se smanjiti za između 12 i 18 posto. Jedino bi gradovi-pokrajine Berlin, Hamburg i Bremen mogli računati na rast.

Ko će to još platiti?

Istodobno bi broj osoba starijih od 67 godina u cijeloj zemlji mogao porasti za 14,5 posto. Ta dobna skupina i prema statističkim podacima iz 2023. čini oko 19,1% stanovništva tako da bi s tim porastom oni činili već preko 23%. I tu zapravo postoji razlike između istoka i zapada. U zapadnoj Njemačkoj brojni pripadnici generacije rođene oko šezdesetih tek ulaze u dob za umirovljenje, ali u bivšem DDR-u su mnogi od njih otišli tako da je proces starenja u pokrajinama poput Saske, Saske-Anhalta i Tiringije mnogo dalje odmakao. Brutalno rečeno i već po tome što nitko ne živi vječno, broj umirovljenika ondje čak mogao relativno smanjiti.

No ostaje činjenica: manje stanovništva koji radi i plaća doprinose bi trebali plaćati za skrb još većeg broja umirovljenika. Njemački mirovinski sustav se već odavno ne može pokriti prihodima od zaposlenih: manji dio nedostatka dolazi i od ulaganja, ali najveći dio iz državnog proračuna. 2025. je to bila stavka od 123,2 milijarde eura, što je činilo oko 28,4% prihoda mirovinskog osiguranja.

Političko samoubistvo

Više umirovljenika i manje zaposlenih onda će to već u dogledno doba postati golemi teret za državni proračun jer će trebati "pokrivati" možda i preko 30% troškova za umirovljenike. Pritom dolazi i deficit zdravstvenog osiguranja: on je već i sad golem, a makar su i mladi bolesni i trebaju skrb, liječnička briga za starije osobe je u pravilu češća, duža i složenija, piše DW.

Budući da će se gotovo posvuda očekivano nastaviti trend prema kojem umire više ljudi nego što ih se rađa, presudno će postati pitanje koliko će se ljudi doseljavati u pojedine regije, a koliko ih iz njih odlaziti. No takva su kretanja teže predvidiva od broja rođenih i umrlih. U svjetlu najnovijih trendova i promijenjenih političkih okolnosti, autori studije polaze od pretpostavke da će neto useljavanje u Njemačku ubuduće biti manje nego dosad.

No to je nerješiv problem za politiku: osobito u posljednje vrijeme za uspjeh na izborima treba zagovarati manje doseljenika, ali onda je računica jedino produžiti radni vijek, još više povećati doprinose koje plaćaju građani – ili smanjiti mirovine. Sve stranke su svjesne ove dileme, ali im je jasno da je i to pouzdan način izgubiti na sljedećim izborima.