Ne mogu prijuštiti ni sedmicu na ljetovanju: Građani EU masovno odustaju od godišnjih odmora

Najveći broj radnika koji ove godine ne mogu da priušte odlazak na godišnji odmor nalazi se u Rumuniji (43 posto) i Grčkoj (37 posto), a skoro pa u korak slijede ih Mađarska, Italija, Hrvatska i Kipar.

Cijena paket aranžmana za godišnji odmor je 12,4 posto veća nego prošle godine kada je cijena rasla za 11,5 posto, pokazuje analiza podataka Eurostata, Europske konfederacije sindikata (ETUC) i Europskog sindikalnog instituta. Kako smatraju u ETUC-u ovog ljeta neće biti odmora od krize troškova života, s porodicama koje će se suočiti s najvećim povećanjem troškova odmora i boravaka u historiji.

Kasirka neće ići na more, odnosno tamo će u najboljem slučaju raditi, tako se može parafrazirati ovo ljeto koje će ostati zapamćeno po rekordnom povećanju troškova godišnjeg odmora i sve većem broju radnika u Europi koji ga ne mogu priuštiti.

Cijena paket aranžmana, koji su namijenjeni pružanju odmora najbolje vrijednosti, u zemlji ili inostranstvu, porasla je za 12,4 posto u cijeloj EU između januara i maja, i to nakon povećanja od 11,5 posto prošle godine, pa se potvrđuje da širom Europe tokom ovog ljeta kriza troškova života utiče na cijenu godišnjih odmora: u prvih pet mjeseci 2023. godine iste su rekordno visoke, dok je, na primjer, posljednje veće povećanje zabilježeno 2015. godine kada je godišnji rast iznosio 7,2 posto, s tim da se mjerenja vrše od 1996. godine.

Šta to znači za radnike u uslovima krize troškova života? Prema ovoj analizi oko 19,5 posto zaposlenih ljudi ne može priuštiti sedmicu dana izvan kuće, što iznosi 38 miliona ljudi. Na listi najpogođenijih radnika u tom smislu visoko mjesto zauzimaju i hrvatski radnici, pišu Nezavisne.