Naučnici istražuju viruse u meksičkoj džungli, jesmo li spremni za buduće pandemije?

Nakon što padne noć u meksičkoj džungli na Yucatanu veterinar Omar Garcia u moderno opremljenom laboratoriju uzima uzorke krvi šišmiša u sklopu istraživanja usmjerenog na sprečavanje sljedeće potencijalne pandemije.

Cilj ovog francusko-meksičkog projekta je otkrivanje 'zoonoza', bolesti koje se u tropima prenose sa životinja na ljude.

Međunarodna naučna zajednica šišmiše ima 'pod lupom' jer se pretpostavlja da su bili potencijalan izvor prijenosa koronavirusa.

Krilati sisar nije pružao otpor, samo je u jednom trenutku pokazao zube, prije nego što ga je Garcia, stručnjak za zarazne bolesti, pustio na slobodu.

"Ključno je razumjeti posljedice kontakta sa životinjama"

Istraživači francuskog Instituta za istraživanje razvoja (IRD) i Nacionalnog autonomnog Univerziteta u Meksiku (UNAM) surađuju na ovom istraživanju od 2017. godine, koristeći moderno opremljen laboratorij u Meridi, glavnom gradu države Yucatan.

"Svrha istraživanja je otkriti kako se različiti virusi koji cirkulišu među životinjama, poput sisavaca, ptica i glodavaca, mogu potencijalno prenijeti na ljude", rekla je Audrey Arnal iz IRD.

"Ključno je razumjeti kakve su moguće posljedice ljudskog kontakta s divljim životinjama i posljedično dokučiti koja bi se potencijalna epidemija u budućnosti mogla pojaviti", rekla je Arnal.

Naučnici uzimaju uzorke svih vrsta životinja iz bogatog ekosistema tropske prašume, gdje su, na primjer, identificirali 61 vrstu komaraca.

Imamo još mnogo pitanja na koja moramo odgovoriti kako bismo pokušali dovršiti istraživanje o prijenosnim ciklusima virusa, rekla je biologinja UNAM-a Maria Jose Tolsa, koja nakon decenije istraživanja napokon osjeća da se prepoznaje važnost njenog rada. Ističe da pandemija ima ozbiljne posljedice po zdravlje i privredu.

Područje visokog rizika

Ubrzana deforestacija je područje odabrano za istraživanje pretvorila u zonu visokog rizika za pojavu zoonoza, rekao je Benjamin Roche, stručnjak za ekologiju i evolucijsku biologiju u IRD-u. Dodaje kako se procjenjuje da bi na ljude moglo uticati između 500.000 i 800.000 virusa, prenosi index.

Istraživači ističu da rizik raste s ekspanzijom poljoprivrede i turizma, što povećava kontakt između životinja i ljudi.

Na poluotoku Yucatanu su posječene hiljade stabala zbog izgradnje "Željeznice Maja", glavnog turističkog saobraćajnog projekta meksičkog predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora, koji bi u decembru trebao postati operativan.

Vlada tvrdi da će krčenje šuma nadoknaditi programom sadnje drveća i stvaranjem drugog najvećeg rezervata tropske prašume na svijetu nakon Amazonije.

Ključno je postići ravnotežu između ljudi i prirode, rekla je Arnal. "I ljudi moraju živjeti, jesti i razvijati svoje domaćinstvo", dodala je.

Istraživanje se provodi u 12 zajednica meksičkih saveznih država na Yucatanu.

"Među pticama smo otkrili vrste koje su identificirane kao rezervoari virusa Zapadnog Nila ili gripe", rekla je Rosa Elena Sarmiento u virološkom laboratoriju Veterinarske škole UNAM-a.

"Želimo osmisliti strategiju prevencije zoonoza"

Projekat uključuje i konsultacije sa lokalnim zajednicama da bi se utvrdili njihovi ekološki i društveni problemi te se potaknuo suživot s prirodom.

"Moramo razgovarati s predstavnicima lokalnih zajednica o njihovim saznanjima", rekla je Erika Marce Santos, članica Meksičkog udruženja za očuvanje medicine, koja ujedno održava kontakt s mještanima.

Laboratorij u Meridi je povezan s laboratorijima u Africi, Južnoj Aziji i drugim zemljama Latinske Amerike u sklopu inicijative nazvane "Sprečavanje pojave zoonotskih bolesti". U inicijativu, koju je 2022. pokrenula Francuska, uključene su 22 zemlje i 200 organizacija.

"Na Yucatanu želimo osmisliti strategiju prevencije zoonoza koja može poslužiti kao primjer cijelom svijetu", rekao je Roche.