Naučnici došli do zabrinjavajuće spoznaje: Klimatske promjene će utjecati na snagu tajfuna
Razorni tajfun koji je prošlog mjeseca poharao Filipine, Tajvan i Kinu, uništavajući infrastrukturu i uzimajući više od 100 života, bio je znatno osnažen klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskom aktivnošću, navodi se u izvješću naučnika.
Kako se još jedan tajfun približava Japanu, stručnjaci upozoravaju da sve toplija mora pružaju dodatno "gorivo" za tropske oluje u Aziji, čineći ih sve opasnijima.
Tajfun Gaemi, koji je pogodio istočnu Aziju 22. jula, donio je više od 300 mm kiše u Manilu, glavni grad Filipina, u samo jednom danu.
Potvrđeno: Vlada Nizozemske dat će milion eura Memorijalnom centru Srebrenica
Snažni vjetrovi koji su dosezali brzine od 232 km/h pokrenuli su olujne valove, što je uzrokovalo potonuće naftnog tankera blizu filipinske obale i teretnog broda blizu Tajvana. Obilne kiše izazvale su smrtonosne odrone blata u kineskoj pokrajini Hunan.
Prema izvješću World Weather Attribution, saveza istraživača koji analiziraju povezanost između klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih pojava, tajfun Gaemi imao je brzine vjetra za oko 16 km/h veće, a količina oborina bila je do 14 posto intenzivnija zbog viših temperatura mora.
'Snažnije je gorivo'
"S porastom globalnih temperatura, već svjedočimo rastu temperature oceana, a kao rezultat toga, 'snažnije gorivo' postaje dostupno za ove tropske ciklone, povećavajući njihov intenzitet", objasnila je Nadia Bloemendaal, istraživačica na Kraljevskom nizozemskom meteorološkom institutu, tijekom brifinga uoči objave izvješća.
Hiljade ljudi evakuisano pred dolazak tajfuna Haikuija na Tajvanu: Otkazani svi letovi
Na istom brifingu, Clair Barnes, naučna saradnica na londonskom Institutu Grantham, upozorila je da je sada 30 posto veća vjerovatnost za pojavu tajfuna u usporedbi s predindustrijskim razdobljem, te da će oni postati još češći i intenzivniji ako globalna temperatura poraste za dva stepena Celzijusa.
"Istočna Azija navikla je na ekstremne vremenske uslove, ali njena infrastruktura za sprječavanje poplava i planiranje odgovora na hitne situacije pod sve su većim pritiskom," istaknula je Maja Vahlberg, konzultantica za klimatske rizike pri Klimatskom centru Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. "Čak i uz sav naš trud, dovedeni smo do krajnjih granica," dodala je Vahlberg.
Naučnici zaključuju da će, ako se klimatske promjene nastave trenutnim tempom, regije poput istočne Azije biti sve izloženije ovakvim ekstremnim vremenskim uslovima, što zahtijeva hitnu prilagodbu infrastrukture i planova za izvanredne situacije, piše Klik.hr.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.