NATO protiv Rusije: Hladni rat je ponovo tu

Lideri NATO su na samitu u Washingtonu Rusiji pokazali mišiće. Pojačavaju vojnu pomoć Ukrajini i povećaju vatrenu moć u Europi. Ključna riječ je odvraćanje.

Najglasnija poruka Moskvi je vraćanje raketa dugog dometa u Njemačku od 2026, piše dpa.

To uključuje krstareće rakete Tomahawk, koje mogu biti opremljene i nuklearnim bojevim glavama, raketni sistemi vazdušne odbrane SM-6 i novi hiperzvučni projektili većeg dometa od sadašnjeg oružja.

Razvoj tih "naprednih sposobnosti" demonstrira privrženost SAD odbrani NATO i zajednički doprinos snazi odvraćanja Europe, saopćili su sa margina samita SAD i Njemačka.

NATO je 75. rođendan obilježio pod sjenkom ruske invazije na Ukrajinu koju predsjednik Vladimir Putin odbija da okonča. Naprotiv, Kremlj povlači preteće poteze.

Odluke i poruke samita su odgovor na prijetnje, a sve zajedno ukazuje na jačanje blokovske podjele i povratak Hladnog rata.

NATO je zaoštrio ton i prema Kini, prebacujući Pekingu da podrškom Rusiji produžava krvoproliće u Ukrajini.

Nacrt deklaracije sa samita uključuje poruku da Kina time "povećava prijetnju Rusije susjedima i euro-atlanstkoj bezbjednosti". Pritom, saveznici nastoje da izbrišu utisak kako ih je rat u Ukrajini zamorio, a unutrašnje razmirice oslabile.

Tako su razni saveznički lideri na sve strane naglašavali da "mirovnu misiju" mađarskog premijera Viktora Orbana ne treba uzeti za ozbiljno.

Njemački kancelar Olaf Scholz je dugo po početku ruskog napada na Ukrajinu bio na meti kritike zbog navodne neodlučnosti u pristupu ratu.

Sada se potrudio da zrači samopouzdanjem i odlučnošću. U Washingtonu je naglasio da će Njemačka, kao vodeća europska privreda, preuzeti svoj dio odgovornosti u teškom vremenu.

"Njemačka je najveća država među europskim članicama NATO. Iz toga proističe posebna odgovornost," rekao je. "Mogu sasvim jasno i glasno da kažem, mi ćemo, i ja ću tu odgovornost preuzeti".

Scholz je dio tog obećanja već pretočio u akciju, jer odluka Njemačke da prihvati stacioniranje oružja koje može da gađa mete u Rusiji je rizična, geopolitički i politički.

Naime, to će sigurno razgorjeti strahovanje od izvjesnog pomjeranja ruskog oružja u domet Njemačke.

U Scholzovoj Socijaldemokratskoj partiji (SPD) mnogi ionako već za katastrofu stranke na junskim europskim izborima pripisuju dozvoli Ukrajincima da zapadnim oružjem gađaju ciljeve u Rusiji.

Inače, Kremlj je skoro trenutno reagovao na saopćenje o razmještanju oružja. Zamjenik šefa ruske diplomatije Sergej Rjabkov je američko-njemačko saopćenje opisao kao "obruč u lancu eskalacije."

"Bez pokazivanja nerava i emocija, pripremit ćemo prije svega vojni odgovor" rekao je u St. Peterburgu bez drugih detalja, prenio je Itar-TASS.

Posebna tačka fokusa samita u Washingtonu bili su predstojeći američki izbori. Za razliku od njemačke unutrašnjopolitičke scene, ishod novembarske trke nosi potencijalno dramatičan rizik po NATO.

Naime, Biden je više puta posrnuo u kampanji i Trumpov povratak u Bijelu kuću je sasvim realan scenarij. Uz njegovu nepedvidivost, nije nemoguće povlačenje Amerikanaca iz raznih dogovora, pa i onom o stacioniranju raketa u Europi.

On je, uostalom, tokom mandata 2017-21. naredio redukciju američkog vojnog prisustva u Njemačkoj, koje je Biden kasnije stopirao, a od ruske invazije i preokrenuo u pojačanje.

Biden iznova i iznova ponavlja kako Amerika nepokolebljivo stoji uz svoje saveznike u odbrani svakog pedlja teritorije NATO.

Trump se, s druge strane, fokusirao na prijetnje čak i povlačenjem SAD iz saveza zbog nedovoljnog ulaganja Europljana u odbranu. U tekućoj kampanji je članicama koje ne ispune kvotu poručio da ne mogu da računaju na američko učešće u njihovoj odbrani.

Sve u svemu, Trump ničim nije nagovijestio da ga zanima angažovanje na jačanju NATO u Europi za odvraćanje Rusije.

S druge strane, bivši i možda budući američki predsjednik je dokazao da voli da se razmeće i prijeti, pa će mu možda pokazivanje mišića oružjem u Europi biti zanimljivo.

Trumpova nepredvidivost tako možda pođe i na ruku saveznicima, jer verovatno ni Putin neće moći da izračuna reakciju na neku dalju provokaciju.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius, koji je isto u Washingtonu, novinarima je rekao da mu je ipak nezamislivo da će bilo ko u Bijeloj kući odustati od dogovora o raketama.

"Ovdje razgovaramo o otvaranju ogromne praznine u sposobnosti Europe da se brani," rekao je.