Nasilje protiv novinara – posebna kategorija zločina
Novinarstvo je opasna profesija, što se pokazuje i u Evropi. Od početka ove godine, na novinare su izvršeni fizički napadi u Azerbejdžanu, i to u nekoliko navrata, te u Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Letoniji, Moldaviji, Crnoj Gori, Rumuniji i Rusiji.
Povjerenik za ljudska prava je nezavisna i vansudska institucija unutar VE, čiji je mandat promicanje svjesnosti i poštivanja ljudskih prava u 47 zemalja-članica organizacije. Trenutni povjerenik Nils Muiznieks je nakon izbora u Parlamentarnoj skupštini VE mandat preuzeo 1. aprila 2012.
"Vlade bi trebale
tretirati nasilje protiv novinara na najozbiljniji mogući način, s obzirom da takva nedjela ciljaju na srž naših
demokratija", izjavio je Nils Muiznieks, Povjerenik Vijeća Evrope (VE)
za ljudska prava, u svom Komentaru ljudskih prava, objavljenom danas.
Brutalni slučaj iz Letonije
Često su počinioci
napada nepoznati, djeluju u grupama i maskirani su, ali ponekad novinare napada i policija za suzbijanje demonstracija, te
pripadnici zaštitarskih kuća koje finansira država, saopćeno je iz sarajevskog
Ureda Vijeća Evrope.
Novinari su napadnuti u Azerbejdžanu tokom izvještavanja o
rušenju kuća i deložaciji stanovnika, kako bi se izvršila rekonstrukcija
naselja pod pokroviteljstvom vlade. U
Rumuniji i Rusiji su novinari napadnuti nakon izvještaja o antivladinim protestima.U Francuskoj i Njemačkoj su meta
napada bili novinari koji su za medije na turskom jeziku pisali o kurdskoj
manjini u Turskoj. U Italiji su se
izvještaji fokusirali na mafiju, dok je u
Crnoj Gori do napada došlo nakon što je jedan novinar razotkrio sumnjive
dogovore u fabrici duvana.
Napadači su bili
svjesni činjenice da su njihove žrtve novinari, koji su ponekad nosili svoje
iskaznice na vidnom mjestu ili držali foto-aparate u rukama. U jednom slučaju
su napadači spominjali ime medijske kuće u kojoj je novinar bio zaposlen, dok
su ga tukli. U Letoniji su, u
brutalno simboličnom činu, napadači ugurali nož u usta novinara, te mu
presjelki obraz, što je za posljedicu imalo unakaženje.
Nekažnjavanje potiče ponavljanje
Vlade i političari moraju poslati jasnu i snažnu poruku da su napadi na novinare neprihvatljivi i da neće proći nekažnjeno. Moraju poduzeti hitne, obimne i transparentne istrage, te privesti počinioce pravdi, dok bi kazne trebale odražavati ozbiljnost počinjenog zločina. Ukoliko su novinari ugroženi, vlasti bi trebale djelovati brzo, kako bi ih zaštitile. Takođe, vlasti bi trebale poticati saradnju policije i novinara, saopćeno je iz VE
U nedavno objavljenom
vodiču OSCE u vezi sa sigurnošću novinara, naznačeno je kako "fizički
napadi, te prijetnje nasiljem i povređivanjem novinara i članova njihove
porodice predstavljaju ekstreman oblik
cenzure". Dakle, čak i ako se vlade više ne upuštaju u
"staromodni" oblik cenzure - filtriranje medijskog sadržaja - one cenzurišu ako ne poduzmu odgovarajuće korake u borbi protiv
napada na novinare. Nekažnjavanje potiče ponavljanje, što može
izuzetno naškoditi slobodi izražavanja.
"Do danas, nijedan novinar nije ubijen u državama
članicama Vijeća Evrope u 2012. Iskreno se nadam da će, za razliku od
prošlih godina, navedeno ostati slučaj do kraja tekuće godine. Prvi korak je na
vladama, kako bi na pravi način tretirali nasilje koje je usmjereno ka
novinarima, što je napad na srž naših demokratija", zaključio je Muiznieks.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.