Nakon presude Prliću i ostalima: Haški sud sutra završava svoj rad
Radiosarajevo.ba
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) sutra, izricanjem presude u predmetu Prlić i drugi, završava s radom 24 godine nakon osnivanja.
Vrata suda će se, službeno, zatvoriti na ceremoniji krajem decembra ove godine u Haagu.
Gašenjem ICTY-a njegove neriješene slučajeve preuzet će Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MMKS), prenosi Hina.
MMKS će voditi žalbene postupke za bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba generala Ratka Mladića, čija je obrana najavila žalbu, te za vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja, u Haagu oslobođenog odgovornosti za zločine u Hrvatskoj i BiH te protiv vojvođanskih Hrvata. Tužiteljstvo se žalilo na njegovu oslobađajuću presudu.
Karadžić je u martu osuđen na 40 godina zatvora, a Mladić prošle sedmice na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti širom BiH, višegodišnje teroriziranje Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce.
Pred MMKS-om će se voditi i ponovljeno suđenje za čelnike srbijanske službe državne sigurnosti Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, koji su 2013. bili oslobođeni krivice za zločine u Hrvatskoj i BiH, ali je žalbeno vijeće tu presudu poništilo i naložilo ponovno suđenje.
ICTY je bio prvi sud za ratne zločine koji je UN osnovao nakon nirnberškog i tokijskog procesa, na kojima se sudilo za nacističke i japanske zločine u Drugom svjetskom ratu. Osnovalo ga je Vijeće sigurnosti UN-a u svibnju 1993. kao odgovor na masovne zločine počinjene na području Hrvatske i BiH početkom 1990-ih.
Prvu optužnicu sud je podigao protiv Dragana Nikolića, zapovjednika logora Sušica u istočnoj Bosni i Hercegovini, a u svibnju 1996. započelo je i prvo haško suđenje - bosanskom Srbinu Dušku Tadiću, optuženom za zločine počinjene tokom 1992. u logoru Omarska, gdje su bile zatočene hiljade bosanskih muslimana i Hrvata.
Prva presuda bila je protiv bosanskog Hrvata Dražena Erdemovića koji je u redovima vojske Republike Srpske sudjelovao u smaknućima nakon pada srebreničke enklave. Erdemović je bio i prva osoba koja je u Haagu priznala krivnju za zločin.
Haški sud 1999. prvi puta je podigao optužnicu i protiv jednog aktualnog predsjednika države. U svibnju te godine optužen je predsjednik Srbije Slobodan Milošević, najprije za zločine na Kosovu, a potom i u Hrvatskoj i u BiH. Umro je tokom suđenja 14. marta 2006., ne dočekavši presudu.
U historiji će zadnji kao glavni haški tužitelj ući Belgijac Serge Brammertz. ICTY je u 24 godine optužio ukupno 161 osobu, a osuđeno je njih 84.
Devetnaest osoba oslobođeno je, među njima i generali Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač te bosanski Hrvati Zoran Kupreškić, Mirjan Kupreškić, Vlatko Kupreškić i Dragan Papić.
Oslobođeni su i zapovjednici Armije BiH Naser Orić i Sefer Halilović, kao i sadašnji kosovski premijer Ramush Haradinaj. Haški sud oslobodio je i bivšeg načelnika generalštaba vojske Jugoslavije Momčila Perišića.
Protiv 20 osoba povučene su optužnice, a protiv 17 osoba postupak je obustavljen zbog toga što su preminule prije dolaska u Haag ili tijekom postupka.
Optužnice protiv 13 osoba proslijeđene su na postupanje domaćim pravosuđima na području bivše Jugoslavije.
ICTY je sudio za genocid, zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i običaja i teške povrede ženevskih konvencija i donio čitav raspon presuda od kojih je onu najtežu - kaznu doživotnog zatvora - izrekao šest puta.
Prošle sedmice na tu je kaznu osuđen Ratko Mladić, a prije njega za genocid u Srebrenici jednako su kažnjeni zapovjednici u vojsci bosanskih Srba Zdravko Tolimir, Vujadin Popović i Ljubiša Beara. General u vojsci bosanskih Srba Stanislav Galić osuđen je na doživotni zatvor zbog višegodišnjeg teroriziranja Sarajeva, a bosanski Srbin Milan Lukić zbog zločina u Višegradu.
U slučaju 20 optuženika presude su bile rezultat priznanja o krivici. Među njima su i bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić koja je osuđena na 11 godina zbog progona nesrpskog stanovništva u BiH, vođa pobunjenih hrvatskih Srba Milan Babić koji je dobio 13 godina za zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj, admiral JNA Miodrag Jokić kojemu je za napade na Dubrovnik presuđeno sedam godina zatvora te bosanski Hrvat Ivica Rajić koji je priznao zločin nad muslimanima u Stupnom dolu i dobio 12 godina zatvora.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.