Nakon 500 godina: Švicarska se odriče svoje neutralnosti?

Neutralnost je skupa, ali bila je isplativa. Švicarska je globalni simbol neutralnosti i po tome što se obogatila i na toj osnovi, ali i koristeći taj položaj da se bavi mutnim, ali unosnim poslovima sa svima, pa tako i s nacistima.

Neutralnost je međunarodnopravni pojam koji se jednostavno objasni latinskim izvorom, pridjevom neuter koji znači "nijedan od dvojice". Rat se u pravilu smatrao sukobom dviju strana pa je neutralan onaj koji ne staje ni na jednu stranu. Neutralnost se razvila na više razina od ove bazične.

Taj koncept je lijepo funkcionirao čak 500 godina. Švicarska je uživala poseban status na globalnoj razini, osobito njezine banke, ali sve što je lijepo ima rok trajanja. Rusija je napala Ukrajinu 24. februara 2022. godine i dvije vojno neutralne zemlje, svaka na drukčiji način, Švedska i Finska, zaključuju da je neutralnost precijenjena i da žele pod okrilje sustava kolektivne obrane, NATO-a.

Švicarska je do tog trenutka uživala u prednostima okruženosti članicama našeg odbrambenog Saveza i Austrije, koja je neutralna temeljem Državnog ugovora iz 1955. godine i također u NATO-ovu okruženju. Strategijski gledano, Bern je procjenjivao kako je gotovo nemoguće da se neka sila probije preko NATO-ova teritorija i zaprijeti Švicarskoj.

Konačno, do tog su datuma, unatoč ruskoj agresiji na Ukrajinu 2014. godine kojom je narušen Memorandum iz Budimpešte, garant Moskve za teritorijalni integritet Ukrajine, u Europi svi vjerovali da se stalne članice Vijeća sigurnosti pridržavaju međunarodnog prava. Rusija se krajem 2021. godine, kad je tražila raspravu o novom europskom sigurnosnom poretku, pozivala i na Završni helsinški dokument i druge deklaracije Organizacije europske sigurnosti i suradnje (OESS).

Važan dio švicarske neutralnosti bila je bankovna tajna koja se našla pod udarom tijekom globalne finansijske krize 2008. godine kad je, primarno, SAD počeo tražiti podatke o građanima koji su novac sakrili u švicarsku poreznu oazu. Iako se snažno opirala, vlada u Bernu nije imala izlaza te je 2018. godine počela razmjenjivati podatke s poreznim vlastima drugih zemalja. Daleko je to od pune transparentnosti, ali bio je to krucijalan korak zbog kojeg je Rusija oštro reagirala kad je Bern podržao sankcije EU i SAD-a te udario na račune oligarha, piše Jutarnji.hr. 

Švicarska se nakon ruske agresije na Ukrajinu našla na popisu neprijateljskih zemalja i to je bio važan signal da je potrebno prilagoditi politiku neutralnosti koja je sastavni dio Ustava. Logička podloga na kojoj se gradila prilagodba bila je rusko brutalno kršenje svih međunarodnih normi, pa je postalo upitno bi li Moskva poštovala švicarsku trajnu neutralnost.

Pragmatični je razlog bila mogućnost da Švicarska, ostavljena izvan NATO-ova sustava zaštite, postane kolateralna žrtva mogućih zračnih napada, što uključuje opciju napada nuklearnim oružjem.

"Ministarstvo obrane priprema izvješće o sigurnosnim opcijama koje uključuju zajedničke vojne vježbe sa zemljama NATO-a", rekla je za Reuters Pälvi Pulli, šefica sigurnosne politike u švicarskome Ministarstvu obrane, 15. maja 2022. godine.

"Na kraju, moglo bi doći do promjena u načinu na koji se neutralnost tumači", rekla je Pulli, dodajući kako je tokom posjeta Washingtonu ministrica obrane Viola Amherd rekla da bi Švicarska trebala bliže surađivati sa Savezom, ali mu se ne i pridružiti. Platforma snažnije suradnje postavljena je još tada i postupno se razvija, pri čemu se unutar zemlje vode rasprave zbog želje da se očuva neutralnost.

Nova je razdjelnica nastupila 22. aprila prošle godine kad je ministrica Amherd, kao prva predstavnica Švicarske, sudjelovala na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća, tijela ustanovljenog Sjevernoatlantskim ugovorom, Članak 9: "Stranke ovime osnivaju Vijeće, u kojem će svaka od njih biti zastupljena, radi razmatranja pitanja u vezi provedbe ovoga Ugovora". Saveznici su na sastanku "izrazili zahvalnost za blisko partnerstvo Švicarske s NATO-om".

Jens Stoltenberg, glavni tajnik Saveza, nakon sastanka s ministricom je rekao da "neutralnost Švicarske nije prepreka suradnji s NATO-om i pozdravio je predanost Berna daljnjem produbljivanju suradnje". U junu iste godine Bern je objavio da se pridružuje inicijativi Europski nebeski štit (ESSI) koju je Njemačka pokrenula godinu dana prije. Austrija također.

Novi je korak učinjen početkom ove godine: u februaru je vlada u Bernu objavila da će "razmotriti ideju raspoređivanja oficira za zajedničke misije obuke i pravila o tranzitu stranog vojnog osoblja kroz Švicarsku", što se odnosi na suradnju s NATO-om.

Le Monde je 18. augusta objavio da je pri kraju rad na izvještaju Studijskog povjerenstva sigurnosne politike koje je nedvojbeno zaključilo da "NATO ostaje, u doglednoj budućnosti, jamac europske sigurnosne politike". Potrebno je stoga slijediti standarde naoružanja Saveza koji može "ojačati obrambenu sposobnost Švicarske".

Dokument objavljen 29. augusta spominje NATO 136 puta i, sržno, govori o potrebi da Bern jača veze s NATO-om i EU u povećavanju svojih odbrambenih sposobnosti. Dokument je logičan rezultat poteza švicarske vlade koja je svjesna da samo neutralnost više nije dovoljna za zaštitu zemlje kad su se nad Europu nadvile nove prijetnje. Primjerice, dokument navodi da je Rusija dosad napadala samo nečlanice NATO-a: Ukrajinu, Gruziju.

U Švicarskoj će slijediti politička rasprava o objavljenom dokumentu, ali, realno, zemlja već blisko surađuje s NATO-om. Najavljeno je i otvaranje ureda našeg obrambenog Saveza u Ženevi. Tako se kreira novi oblik neutralnosti koja bi htjela jamstvo kolektivne zaštite.