Najmoćnije svjetske flote odvojene nekoliko kilometara: Organizuju vojne vježbe i pokazuju mišiće

U akvatoriju sjevernog dijela Tihog oceana od Tajvana do Sahalina, odnosno od Filipinskog, Istočnog kineskog, preko Japanskog do Ohotskog mora, sve je veća stiska.

Najmoćnije svjetske pomorske flote SAD, Kina, Japan i Rusija, pa još Južna Koreja, Tajvan i Filipini nagurali su se na tom području, upriličuju masovne vojne vježbe i bildaju mišiće, a uz to Sjeverna Koreja ispaljuje svoje balističke projektile na pučinu.

Nedavno su SAD i Filipini organizirali najveće zajedničke vojne vježbe, Kinezi su uvježbavali blokadu Tajvana, Rusi su podigli borbenu gotovost svoje Tihooceanske flote na najviši nivo i uvježbavali odbranu od desanta na Sahalin i Kurilske otoke, a u Japanskom moru "trenirali" su uništavanje "neprijateljskih podmornica".

Istodobno su u iste vode Japanskog mora svoje brodove poslali SAD, Južna Koreja i Japan, kao odgovor na sjevernokorejske raketne igre, ali vjerojatno i da upute poruku Rusiji.

U manevrima će uvježbavati pomorsku proturaketnu obranu.

Podsjetimo da je u Japanu prije nekoliko dana proglašena uzbuna za evakuaciju više milijuna ljudi zbog ispaljene sjevernokorejske rakete.

Poslije je uzbuna povučena jer raketa nije došla do japanskog tla. Sjeverna Koreja je već ispalila desetak raketa u smjeru Japana, a sve te rakete mogu nositi i "nuklearne bojeve glave" koje Pjongjang posjeduje.

Sjeverna Koreja je saveznik Kine i Rusije, a za razliku od Pekinga, otvoreno podržava rusku agresiju na Ukrajinu i jedna je od samo pet zemalja koje su u UN-u glasale protiv rezolucija kojima se osuđuje ruska ratna avantura (podsjetimo, Kina je sva tri puta bila suzdržana).

Južnokorejski dnevnik Daily NK objavio je prije nekoliko sedmica da je Sjeverna Koreja na okupirana područja Ukrajine poslala oko 600 do 800 vojnika, ali "ne da ratuju", nego da sudjeluju u "obnovi i raščišćavanju".

Osim toga, pojavila se informacija da Sjeverna Koreja prodaje Rusiji municiju. Rusija je, pak, podigla svoju Tihooceansku flotu, kako su i sami ruski prorežimski analitičari rekli, "zbog podrške Kini" u napetostima oko Tajvana.

Kina provodi svoje vježbe blizu Tajvana i ove ruske vježbe na tom području usuglašene su s Kinom, smatraju prokremaljski mediji.

S druge strane, to je i poruka Japanu, koji je povećao svoj vojni budžet za više od 11 milijardi američkih dolara (19,5 milijardi KM) u odnosu na prošlu godinu - s 40 (71,2 milijardi KM) na 51,27 milijardi dolara (91,3 milijardi KM).

U Moskvi je to izazvalo uzbunu, iako i rusko izdvajanje za "vojsku i represivni aparat" iznosi 143 milijarde dolara (254,7 milijardi KM) ili čak 30 posto ovogodišnjeg državnog proračuna.

Osim toga, ruski manevri organizirani su i kao poruka uoči summita G7 koji će se sredinom majaodržati u Hirošimi.

Naime, Rusija provodi manevre oko Sahalina i Kurilskog otočja, koji su u neposrednoj blizini obala Japana, a dvije se zemlje spore oko tog otočja još od kraja Drugoga svjetskog rata kada je SSSR anektirao to područje kao dio ratnog pobjedničkog plijena.

[related]https://twitter.com/BBCWorld/status/1645641588784214016[/related]

Kriza oko Tajvana se produbljuje. Moskvi, zbog problema koje ima u Ukrajini, eskalacija te vruće tačke najviše odgovara.

Naime, smatraju da bi njezinim razbuktavanjem popustio pritisak na Rusiju zbog Ukrajine, a pogotovo vjeruju da bi se SAD, koji najviše pomaže Ukrajincima, više angažovao oko Tajvana, ali i EU bi se dodatno iscrpila u pomaganju i Ukrajini i Tajvanu.

Moskva pretpostavlja da bi jačanjem tajvanske krize Kina morala otvoreno stati na rusku stranu u vezi s Ukrajinom, kao što je ona u ovom slučaju uz Peking.

U Moskvi nisu oduševljeni što je premijer Fumio Kishida na summit G7 pozvao i predstavnike država koje Rusija smatra "svojim partnerima i saveznicima", poput brazilskog predsjednika Lule da Silve, indijskog premijera Narendre Modija, predsjednika Indonezije Joka Widoda, predsjednika Cookovih Otoka, zemlje predsjedavajuće Forumom tihooceanskih otoka te predsjednik države Komori, trenutno predsjedavajući Afričkom unijom.

Pozvani su i australski premijer Anthony Norman Albanese, južnokorejski predsjednik Yoon Suk-yeol i vijetnamski premijer Phạm Minh Chínha.

Pozivanje Vijetnama i Indije posebno je zanimljivo jer se oni smatraju "prijateljima Rusije", ali su u napetim odnosima s Kinom. Iako mediji nagađaju da bi na summit mogao biti pozvan i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, zasad to nije potvrđeno.

Očito je da će, osim Ukrajine, u središtu summita biti stanje u jugoistočnoj Aziji i tihooceanski bazen. Kina i Rusija se najviše pribojavaju da Zapad na svoju stranu ne pridobije zemlje tog područja jer obje - a pogotovo Peking - sebe vide kao važne faktore upravo na tom području. Velika pobjeda SAD-a u toj regiji "povratak" je Filipina u njeno okrilje, a sada je na djelu velika operacija da se i Indija što više privuče Zapadu, piše Jutarnji list.