Nagli pad broja zahtjeva za azilom u Njemačkoj

Njemačke vlasti ove godine registruju manje zahtjeva za azil, ali to nema veze s migracionom politikom vlade, ocijenila je ekspertica za migracije Victoria Rietig.

Nagli pad broja ljudi koji u Njemačkoj prvi put traže zaštitu prije je posljedica izmijenjene političke situacije u Siriji i bilateralnih sporazuma, nego što je rezultat promjene vladine politike, rekla je, prenosi dpa.

Rietig je direktorica Centra pri Njemačkom savjetu za vanjske odnose (DGAP).

Prema podacima federalne kancelarije za migracije i izbjeglice (bamf), u prvih 10 mjeseci 2025. za azil je apliciralo 142.495 ljudi, od čega je njih 97.277 to učinilo prvi put.

To je oko upola manje nego u uporedivom periodu prošle godine.

Vlada kancelara Friedricha Merza je stupila na dužnost početkom maja i brzo je, kako je uostalom i obećala, zaoštrila politiku azila i pojačala kontrolu migracionih tokova.

Međutim, u četiri prethodna mjeseca broj novih kandidata za azil već je pao za 43 posto godinu-na-godinu. Trend je u potonjih pola godine ostao stabilan.

Rietig je ukazala da broj aplikacija, ako se posmatraju ponovljeni zahtjevi, više nego udvostručen. Na primjer, mnogo Afganistanki je ponovo apliciralo strahujući od gubitka statusa i deportacije.

Merz je, naime, obećao više negativnih odgovora vlasti kandidatima za azil, prije svega ljudi s kriminalnim dosijeom.

S druge strane, navela je Rietig, jača kontrola njemačkih granica nije proizvela osjetniji efekat, jer broj potencijalnih azilanata koji su neregularno ušli u zemlju je ostao približno isti.

Dakle, rekla je, troškovi zaštite granice su narasli, a rezultati nisu vidljivi. "Mjeren brojkama, proklamovani zaokret migracione politike za sada nije bio nešto efikasan," zaključila je Rietig.

Ona je dodala da su mnogo bolji rezultat dali bilateralni sporazumi o repatrijaciji, poput skorašnjeg Europske unije sa Tunisom.