Muškarac iz BiH izbjegava deportaciju iz Njemačke: Preko 20 godina živi od socijalne pomoći

Nakon otkrivanja skandala sa deportacijom u kojeg je umiješan 41-godišnji odbijeni tražitelj azila iz Bosne i Hercegovine, novi gradonačelnik, Torsten Burmester (SPD), naručio je internu administrativnu reviziju slučaja.

Prema istraživanju Focus.de, izvjesni Huso B., koji ima kriminalnu historiju i koji je stigao u Köln bez identifikacijskih dokumenata, bio je predviđen za deportaciju 2003. godine. Međutim, Bosanac je nestao bez traga i iznenada se ponovo pojavio 2007. godine. Nakon dvogodišnje pravne bitke, njegova žalba na nalog za deportaciju je odbijena i očekuje ga deportacija.

Ipak, Huso nije bio obavezan da napusti zemlju i dobio je status tolerisanog boravka na 19 godina. Grad je odbio da komentariše razloge za to. Službeni dokumenti koje je Focus dobio navode da "nije pokrenut daljnji postupak deportacije zbog djece rođene naknadno".

To je podsjetilo na slučaj Marka M. i njegove supruge koji sada imaju osmero maloljetne djece, za koju socijalna služba u Kölnu pruža podršku. Već u septembru 2023. godine, porodica je primila ukupno oko 7.250 eura. Ovo je detaljno navedeno u gradskom obavještenju koje detaljno navodi isplate, u rasponu od 630 do 835 eura, za djecu i roditelje.

Kölner Stadt-Anzeiger je pitao da li su provedene provjere kako bi se osiguralo da se novac zaista koristi za djecu. Gradska kancelarija za štampu odgovorila je da nisu. "Kao i kod drugih socijalnih davanja nema provjera o tome kako se novac koristi u pojedinačnim slučajevima", naveli su.

Druga pitanja su ostala bez odgovora. Na primjer, da li je Bosanac, koji je podložan deportaciji, ikada radio od svog boravka u Kölnu. Grad je jednostavno odgovorio: "Prije nego što se dodijele socijalne davanja, provodi se procjena, uključujući prihode i imovinu, kako bi se utvrdilo ispunjavanje uslova. Ako vlasti imaju opće zabrinutosti u vezi sa dobrobiti djeteta – ne samo u ovom konkretnom slučaju – porodica će, naravno, biti istražena."

Trenutno u Kölnu živi 3.657 toleriranih stranaca. Od njih, 791 u Njemačkoj boravi više od pet godina. Dodatnih 885 muškaraca i žena čak je u Kölnu više od deset godina. Ova informacija dolazi iz odgovora gradske direktorice Andree Blome na upit vijećničke grupe CDU.

Međutim, administracija ne može pružiti informacije o tome "koliko je od ovih osoba osuđeno za krivična djela". Ured za imigraciju trenutno provodi dobrovoljni odlazak ili deportaciju u 1.080 slučajeva koji uključuju osobe koje su morale napustiti zemlju. U 2025. godini deportovano je 245 osoba (od kojih je 130 bilo kriminalaca), a 197 osoba je dobrovoljno otišlo nakon što su dobile savjetovanje o povratku, navodi se u administrativnom dokumentu.

Uvjerljivi razlozi za tolerirani boravak postoje samo kada su ugrožena temeljna prava osoba koje su morale napustiti zemlju. To uključuje, na primjer, pravo na fizički integritet ili očuvanje jedinstva porodice. Najbolji interesi djeteta, na osnovu Konvencije UN-a o pravima djeteta, također isključuju deportaciju.

Tolerisani boravci se izdaju na maksimalno šest mjeseci, prema gradskoj upravi. Prije svakog produženja provodi se revizija kako bi se utvrdilo da li postojeći razlozi za tolerisani boravak i dalje važe. Ako ne, započinje složen proces deportacije ako odbijeni tražioci azila ne odu dobrovoljno. Ovaj postupak uključuje i dobijanje zamjenskih putnih dokumenata.

U slučaju Huse B., čini se da decenijama nisu dobijeni zamjenski putni dokumenti. Ulrich Breite, šef parlamentarne grupe FDP-a u Gradskom vijeću Kölna, oštro je kritikovao ovaj slučaj.

"Odgovori gradske uprave u vezi sa postupanjem sa osobama koje moraju napustiti zemlju, posebno kriminalcima zastrašujući, čak i ako se ne računaju pojedinačni slučajevi", rekao je Breite u odgovoru na upit, te je dodao: "Svako poput grada Kölna ko je toliko nemaran i izdaje toliko privremenih dozvola boravka, a da ne zna broj kriminalaca koji moraju napustiti zemlju, postaje utočište za terorističke prijetnje."

Promjena mentaliteta u administrativnim postupcima grada je odavno potrebna, dodao je on "Pažljivo gledanje umjesto zatvaranja očiju kada sud utvrdi da je neko dužan napustiti zemlju, posebno kriminalci", rekao je Breite. Kao što pokazuje slučaj Marka M., u Kölnu se neko može sakriti prije deportacije i ponovo pojaviti nakon određenog perioda.

Navodno je odbijeni tražilac azila potom dobio "dugoročno produženje svoje privremene boravišne dozvole i socijalne pomoći" bez ikakvih problema". "Zabrinjavajuće je da daljnja krivična djela također izgleda nemaju utjecaja na status privremene boravišne dozvole", naglasio je Breite.