Mogherini: Suprotstaviti se mržnji zasnovanoj na vjerskoj pripadnosti

Na prvi Međunarodni dan sjećanja na žrtve nasilja zbog vjeroispovijesti ili uvjerenja odajemo počast svim onima širom svijeta koji su izgubili živote ili pretrpjeli nasilje zbog svoje vjeroispovijesti ili uvjerenja, kazala je visoka predstavnica EU Federica Mogherini.

“Progoni kao odgovor na religijska ubjeđenja ili pripadnost religiji, odnosno nepripadnost, predstavlja kršenje međunarodnog prava i zahtijeva zajedničke napore u borbi protiv takvog progona. Prošle godine su se desili mnogi tragični ekstremistički napadi. Vjernici svih vjera, ali i njevjernici, nastavljaju da trpe nasilje i progone u mnogim dijelovima svijeta. Prijeti im podstrekivanje na mržnju i nasilje i zločini iz mržnje od strane državnih ili nedržavnih aktera ili oboje”, pojasnila je Mogherini.

Dodala je da je sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti zagarantovane članom 10. Povelje o osnovnim pravima Evropske unije.

“Zaštita ovih prava je dužnost Evropske unije i njenih članica. Zakonodavstvo Evropske unije obavezuje države članice da sankcionišu namjerno javno podstrekivanje na nasilje ili mržnju usmjerenu na grupu ili pripadnike grupe koje određuje, između ostalog, pripadnost jednoj religiji ili uvjerenje. Evropska unija je uvijek bila među prvima u promovisanju i zaštiti slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja. Smjernice o promovisanju i zaštiti slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja odobrene 2013. godine naglašavaju da državne institucije imaju obavezu da garantuju slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja te zaštite pojedince od nasilja zasnovanog na stvarnoj ili pretpostavljenoj vjeroispovijesti ili uvjerenju žrtava, odnosno zasnovanog na vjeroispovijesti ili dogmatskim uvjerenjima počinilaca”, poručila je.

Prema njenim riječima, nasilje učinjeno pod izgovorom religijskih propisa ili prakse, kao što je nasilje nad ženama i djevojčicama uključujući ‘ubistvo iz časti’, sakaćenje ženskih genitalija, brakovi među djecom i prisilni brakovi, kao i nasilje zasnovano na seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu su neprihvatljivi.

“Većina u jednoj zemlji je manjina u drugoj. Marginalizacija i žrtvovanje osoba koje pripadaju vjerskim manjinama mogu biti rani znaci progona većeg obima, kao i šireg problema cijelog društva. Potrebne su preventivne mjere kako bi se suprotstavili mržnji zasnovanoj na vjerskoj pripadnosti, podsticanju na i vjersko nasilje. Evropska unija je podržavala i pojačat će podršku mjerama koje promovišu slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja”, naglasila je Mogherini.

Istakla je da počinioci moraju odgovarati, te nasilje se mora spriječiti, a žrtve rehabilitirati.

“Moguć je vidljiv napredak kroz multilaterizam i zajedničko djelovanje. Zbog toga Evropska unija svake godine podnosi Rezoluciju o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja pred Vijećem za ljudska prava i Generalnom skupštinom UN-a. Ako društvo dozvoli progon jedne manjine, otvaraju se vrata za progon svih zajednica. Napad na jednu manjinu je napad na sve nas. Stoga ostajemo posvećeni zajedničkom djelovanju”, zaključila je Mogherini.