Mapa otkriva gdje u Europi prijete najjači zemljotresi: Nekoliko balkanskih zemalja u crvenoj zoni

Istanbul, turski grad u kojem živi oko 16 miliona ljudi, već godinama prijeti mogućnost razornog zemljotresa. Međutim, Turska nije jedina europska zemlja koja se nalazi u zoni visokog seizmičkog rizika. Prema mapi opasnosti od potresa koju je izradila Europska platforma za procjenu seizmičke opasnosti i rizika (EFEHR), još nekoliko europskih država označeno je najvišim nivoima opasnosti.

Osim Turske, koja se jednim dijelom nalazi na evropskom kontinentu i gdje bi snažan zemljotres mogao izazvati katastrofalne posljedice, među zemljama s najvećim rizikom u Europi nalaze se: Grčka, Albanija, Italija i Rumunija.

Veliki dio Balkana također se nalazi u području povećanog seizmičkog rizika. Na mapi EFEHR-a Srbija je uglavnom označena narandžastom bojom, dok tamnije nijanse ukazuju na veći potencijal za snažnije potrese.

Prema prikazu opasnosti na mapi, boje označavaju sljedeće: područja s manjim rizikom označena su bijelom, plavom i zelenom bojom, područja umjerenog rizika žutom i narandžastom bojom, područja visokog rizika tamnocrvenom i ljubičastom bojom.

Osim balkanskih zemalja, značajna opasnost od zemljotresa postoji i u pojedinim dijelovima Austrije, Belgije, Francuske, Njemačke, Islanda, Norveške, Portugala, Slovenije, Španije i Švicarske.

Stručnjaci upozoravaju da se snažni zemljotresi mogu dogoditi i u područjima koja se smatraju manje rizičnim. Seizmički modeli ne izrađuju se svake godine, već predstavljaju dugoročne naučne procjene. Aktuelni evropski model napravljen je 2021. godine.

Kako objašnjava EFEHR, mapa opasnosti od zemljotresa prikazuje očekivani nivo podrhtavanja tla na određenoj lokaciji u slučaju budućih potresa, bilo da njihov izvor bude u neposrednoj blizini ili na većoj udaljenosti.

Međutim, sama opasnost ne znači i iste posljedice za sve zemlje. Mapa seizmičkog rizika pokazuje gdje bi zemljotresi mogli izazvati najveću materijalnu štetu i broj žrtava, uzimajući u obzir kvalitet gradnje, gustinu stanovništva i otpornost društva.

U područjima s veoma visokim indeksom rizika očekuju se prosječni godišnji ekonomski gubici koji mogu doseći i do 65 miliona eura, dok bi broj žrtava mogao prelaziti 30 godišnje. U područjima s umjerenim rizikom procijenjeni gubici mogu iznositi do 25 miliona eura, uz mogućnost do dvije žrtve godišnje, navodi EFEHR.

Na nivo rizika najviše utiču tri faktora: seizmička aktivnost područja, starost i kvalitet objekata te broj stanovnika na ugroženim lokacijama.

Zbog toga neke velike europske prijestolnice, poput Berlina, Londona i Pariza, imaju relativno manji rizik, jer se nalaze u područjima s nižom seizmičkom aktivnošću. Island, iako poznat po čestim seizmičkim pojavama, također ima ograničen ukupni rizik zbog male naseljenosti i specifične strukture gradnje.

Stručnjaci ipak naglašavaju da zemljotresi ostaju prirodna pojava koja se može dogoditi iznenada, čak i u regijama gdje se historijski bilježi manji broj potresa.