Mađarska ima novog predsjednika: Ko je Andras Baka?  

Mađarski parlament u utorak je izabrao Andrasa Baku, bivšeg predsjednika Vrhovnog suda, za predsjednika republike, prenosi mađarska novinska agencija MTI.

Baka, kandidat vladajuće stranke Tisza, izabran je za šefa države sa 140 glasova za, 6 protiv i bez suzdržanih na tajnom glasanju.

Parlament je izabrao novog predsjednika nakon što je mandat bivšeg predsjednika Tamasa Sulyoka završio 20. jula uvođenjem 17. amandmana na ustav koji je među ostalim donio nova pravila za obnašanje najviših dužnosti u državi.

Simboličan je to korak u nastojanju premijera Petera Magyara koji je preuzeo vlast u maju da demontira bastione moći bivšeg premijera Viktora Orbana.

Baka je na tu uglavnom ceremonijalnu ulogu izabran glasovima vladajuće stranke desnog centra Tisza. Članovi oporbene stranke Fidesz povukli su se iz glasanja u parlamentu.

Agnes Forsthoffer, predsjednica parlamenta dosad je obnašala je funkciju predsjednice, a Baka će preuzeti dužnost osmog dana nakon objave rezultata izbora.

Novoizabrani predsjednik u svom je obraćanju parlamentu u utorak rekao je da stabilnost ustava počiva na tome da se on smatra dijelom najširih slojeva društva.

Upozorio je da bi ponovno sastavljanje sistema "isključivo kao dokumenta privremene većine" rezultiralo ponavljanjem greške čije posljedice Mađarska sada pokušava ispraviti. Izrada ustava zahtijeva više od pukog parlamentarnog zakonodavstva, rekao je. "Potrebna je i široka društvena i stručna rasprava, istinski politički konsenzus i proces koji sam po sebi odražava demokratsku kulturu koju će novi ustav kasnije imati zadatak održavati", rekao je.

Baka je rođen 11. decembra 1952. u Budimpešti, studirao je na Fakultetu političkih znanosti i prava ELTE-a 1973., a 1978. doktorirao je pravo, objavila je mađarska agencija MTI.

Od 1978. do 1990. bio je naučni saradnik u Institutu za političke nauke i pravo Mađarske akademije nauka, a od 1990. do 1998. obnašao je dužnost generalnog direktora Fakulteta za javnu upravu. Od 1980-ih nadalje predavao je kao gostujući profesor na nekoliko sveučilišta u SAD-u i u više je navrata bio pozivan da održi predavanja u Francuskoj i Njemačkoj.

Titulu kandidata političkih nauka i prava nosi od 1988., godine u kojoj je dobio nagradu za akademsku mladež Mađarske akademije znanosti za izvanredna akademska postignuća.

Istraživač je u području ljudskih prava i prava manjina te je objavio brojne radove na te teme. Baka je bio nezavisni zastupnik Mađarskog demokratskog foruma (MDF) od 1990. do 1991., tokom prvog parlamentarnog mandata nakon promjene režima. U tom razdoblju obnašao je i dužnost tajnika Odbora za ljudska prava, manjine i vjerska pitanja te voditelja radne skupine za ljudska prava parlamentarne skupine MDF-a.

Godine 1991. dao je ostavku na svoje zastupničko mjesto nakon što je izabran za suca Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), gdje je do 2008. godine bio mađarski sudija suda za ljudska prava sa sjedištem u Strasbourgu.

Između 2008. i 2009. obnašao je dužnost predsjednika Prizivnog suda u Budimpešti, a u lipnju 2009. parlament ga je izabrao za predsjednika Vrhovnog suda na šestogodišnji mandat. Uz tu dužnost, obnašao je i dužnost predsjednika Nacionalnog sudbenog vijeća (OIT), koje je odgovorno za središnju upravu sudova.

Dana 31. decembra 2011. njegov mandat je istekao u skladu s prijelaznim odredbama Ustava, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012.

Vrhovni sud naslijedila je Kuria, a uloge čelnika Kurije i čelnika upravnog pravosudnog tijela bile su odvojene. Baki, koji je kritizirao reformu pravosuđa, novim zakonom je zabranjeno kandidiranje za predsjednika Kurije, a propisano je da kandidati za tu dužnost moraju imati pet godina pravosudnog iskustva u Mađarskoj. Zakonodavstvo s ustavnom snagom nije dopuštalo bivšem predsjedniku Vrhovnog suda da traži pravnu zaštitu pred sudovima, pa se obratio Europskom sudu za ljudska prava. U svojim konačnim presudama - i u prvom stepenu u maju 2014. i u žalbenom postupku u junu 2016. - sud je presudio protiv Mađarske, navodeći da su mađarske vlasti prekršile Bakino pravo na slobodu izražavanja.

Prema presudi, bivši predsjednik Vrhovnog suda također je pretrpio kršenje ljudskih prava zbog načina na koji je prerano smijenjen s dužnosti donošenjem zakona. Nakon smjene, Baka je služio kao predsjedavajući sudija u Kuriji.