'Le Monde': Šta će za Krim uraditi SAD i EU?

U Washingtonu prevladava mišljenje da je Krim vjerovatno izgubljen, piše francuski dnevni list Le Monde, prenosi Tanjug.

Predsjednik Barack Obama nema drugog izbora već da oko ostatka Ukrajine utvrdi “crvenu liniju" pred akcijom Rusije, piše Le Monde i dodaje da Obama "naravno neće upotrijebiti izraz 'crvena linija' jer se dovoljno opekao na slučaju Sirije".

Pariski list primjećuje da su, međutim, i Obama i ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk, koga je američki predsjednik primio u srijedu, "ostavili otvorena vrata za rješenje pregovorima" kroz promjene ustava i izbore u Ukrajini, iako je Obama upozorio da se "to teško može ostvariti kad je puščana cijev uperena na sljepoočnicu".

Nedjeljni referendum o otcjepljenju Krima se i u Washingtonu i u Evropskoj uniji smatra svršenim činom, ali se ipak daju izvjesne šanse da američki državni sekretar John Kerry sutra u Londonu u susretu s šefom ruske diplomatije Sergejom Lavrovom izdejstvuje diplomatsko rješenje na temelju prijedloga koji su SAD i EU zajednički uputili Moskvi.

Okosnica tog prijedloga je "kontakt-grupa" za nagodbu oko statusa Krima, vjerovatno uz kulturnu i druge vrste šire autonomije za "proruski" istočni dio Ukrajine, pod uslovom da Moskva već sad ne posegne za aneksijom Krima Rusiji.

Svi u Evropskoj uniji naglašavaju da, čak i ako dođe do bitnog pogoršanja odnosa Evrope i Rusije, niko ne želi rat i tako je njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila da za Ukrajinu nema vojnog rješenja, iako je američki ministar odbrane Chuck Hagel rekao da su "sva sredstva moguća".

Le Monde navodi mišljenje bivšeg američkog ministra odbrane Roberta Gatesa da "Krim jeste izgubljen". Ali Gates kao da ukazuje na "tihu crvenu liniju" kada podvlači da "naša strategija mora biti da se suprotstavimo dugoročnoj strategiji Putina o ponovnom stavljanju drugih država pod nadzor Moskve".

"Drugo rašireno mišljenje među onima koji su realni", dodaje pariski dnevnik, jeste "finlandizacija Ukrajine", odnosno Ukrajina kao neutralna evropska tampon-država što Washingtonu predlažu bivši najviši američki zvaničnici.

U Evropskoj uniji je i dalje uočljiva podjela u stavovima na pretežno "stare članice" - Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Italiju koje su za odlučnu, ali staloženu politiku prema Moskvi i zbog velikih investicija, prisustva svojih kompanija na ruskom tržištu, trgovine vrijedne 360 milijardi eura, dragocjenih isporuka ruskog gasa, novca koje mnoge ruske firme drže u bankama u Londonu i drugim evropskim finansijskim središtima.

"Nove zemlje" EU, a naročito Poljska i baltičke države, zahtjevaju mnogo oštrije poteze, a Evropski parlament je danas dijelom uvažio njihove zahtjeve naglasivši u rezoluciji da akcija Moskve na Krimu "ugrožava bezbjednost EU".

U ponedjeljak će, kada se već bude znao ishod referenduma na Krimu, ministri vanjskih poslova EU ocijeniti da li je Moskva učinila korake ka smanjivanju zategnutosti i, shodno tome, odlučiti hoće li uvesti dodatne sankcije, što sprema i Washington. Riječ je o zabrani viza i zamrzavanju imovine dvanaestak ruskih zvaničnika za koje se smatra da sunajviše uticali na "rusku okupaciju Krima", kako se to navodi u izvorima EU u Bruxellesu.

Evropski parlament je zatražio da, u tom slučaju, EU obustavi isporuke savremene tehnologije i oružja Moskvi i "preduzme mjere protiv ruskih kompanija, naročito u sektoru energije" što bi u prvom redu bio Gazprom.

Ruska Duma je upozorila da će u tom slučaju zavesti uzvratne sankcije i konfiskovati sredstva evropskih i američkih kompanija koje posluju u Rusiji.

Teško pogoršavanje sveukupnih odnosa Rusije i Zapada je krajnje zabrinulo i američke i evropske kompanije koje posluju u Rusiji i čelnici tih firmi već vrše pritisak na vlade da dobro odmjere štetu koju bi svi pretrpjeli.

Francuska je u kritici Moskve bliska Washingtonu, ali je saopšteno da situacija oko Ukrajine neće spriječiti isporuku dva velika vojna broda čiju izgradnju upravo dovršava jedno francusko brodogradilište.