Bolest iz srednjeg vijeka još uvijek postoji: Kuga i danas može biti smrtonosna

Kugu prije svega poznajemo iz knjiga historije. No ona i dalje postoji, primjerice na Madagaskaru ili u SAD-u. I nije postala ništa manje opasna.

Prvi simptomi koje je primijetio Paul Gaylord bili su nalik gripi. Dva dana prije toga Gaylorda je ugrizla njegova mačka, koja mu je djelovala vidljivo bolesno. Dobio je antibiotike protiv bolesti mačjeg ogreba, bakterijske infekcije koja može nastati nakon ogrebotina i ugriza mačaka.

Međutim, lijekovi nisu pomogli. Gaylordovo stanje se pogoršalo, završio je na intenzivnoj njezi i na kraju pao u komu. Nije bolovao ni od gripe ni od bolesti povezane s mačkom – Gaylord se zarazio kugom. Bolesti koju najčešće povezujemo sa Srednjim vijekom, a manje s modernom američkom saveznom državom Oregon, gdje je Gaylord živio, piše DW. 

Nespecifični simptomi i činjenica da se kuga danas pojavljuje rijetko predstavljaju problem. Jer sama bolest nije izgubila ništa od svoje smrtonosne snage. Gaylord je jedva preživio, te je svoju priču objavio 2014. godine u britanskom listu The Guardian.

Tri oblika kuge – bubonska kuga, septikemijska kuga i plućna kuga

Kugu uzrokuje bakterija Yersinia pestis. Ona može na različite načine napasti ljudski organizam, a potom se razmnožavati iznimno velikom brzinom. Bakterija oštećuje tkiva brojnih organa, izaziva krvarenja i bez liječenja u gotovo 100 posto slučajeva dovodi do smrti.

Najčešći oblik je bubonska kuga. U tom slučaju buhe služe kao takozvani vektori. Ako zaraze glodavca inficiranog bakterijom Yersinia pestis, oni onda mogu prenijeti bakteriju kada ugrizu čovjeka. Yersinia pestis razmnožava se u limfnim čvorovima i uzrokuje njihovo bolno oticanje.

Ako uzročnik izravno dospije u krvotok, primjerice ugrizom zaraženog sisavca, može se razviti septikemijska kuga – trovanje krvi.

Kod plućne kuge uzročnik putem kapljica ili aerosola zaražene životinje ili čovjeka dospijeva izravno u pluća. Samo je kod ovog oblika kuge vjerojatan prijenos s čovjeka na čovjeka.

Kuga – pandemija u Srednjem vijeku, danas rijetka bolest

Prema podacima Instituta Robert Koch, godišnje se u svijetu prijavi do 3.000 slučajeva kuge. Trenutačno su najpogođenije regije Demokratska Republika Kongo, Uganda i prije svega Madagaskar, gdje je 2017. godine zabilježena posljednja velika epidemija. Svake godine tamo se zarazi između 250 i 500 ljudi. No infekcije se i dalje povremeno pojavljuju i na zapadu Sjedinjenih Američkih Država.

U Srednjem vijeku, međutim, kuga je samo između 1347. i 1353. godine odnijela oko 25 miliona života. Taj se val proširio u pandemiju koja je trajala više od 500 godina i usmrtila oko 60 posto evropskog stanovništva.

Pritom nije riječ o tome da je Yersinia pestis počela inficirati ljude tek u Srednjem vijeku. Arheolozi su uzročnika pronašli u kosturima starijima od 5.500 godina. Znanstvenici stoga u nedavno objavljenoj studiji zaključuju da je bakterija bila smrtonosna za ljude znatno dulje nego što se dosad pretpostavljalo.

Evolucija uzročnika kuge omogućila prijenos putem buha

Ben Krause-Kyora arheolog je i biokemičar na Institutu za kliničku molekularnu biologiju Sveučilišta u Kielu. Ondje vodi istraživačku skupinu za proučavanje drevne DNK, čije je glavno područje istraživanja interakcija između uzročnika bolesti i ljudskog imunološkog sistema.

U tom kontekstu kuga mu je posebno zanimljiva: koji su se takozvani faktori virulentnosti uzročnika tijekom vremena promijenili, tako da se kuga kao zoonoza mogla razviti od bolesti glodavaca do pandemije s razornim posljedicama za čovjeka?

„To još nije potpuno razjašnjeno", kaže Krause-Kyora. No studije su pokazale da su ranim uzročnicima „nedostajali određeni geni potrebni za prijenos preko vektora [poput buhe]". Moguće je da su postojali drugi vektori ili da su se ljudi zarazili konzumiranjem glodavaca.

„Na kraju brončanog doba događa se nešto vrlo zanimljivo", kaže arheolog. Yersinia pestis razvija takozvani ymt-gen, a time i sposobnost prijenosa putem buha. Bakterija se odjednom mijenja dramatično i brzo. Dolazi do velikih epidemija kuge.

Ostatak teksta možete pročitati na linku OVDJE.