Velike kompanije smišljaju nove planove: Počinje operacija 'zaobilaženje Hormuza'

Nakon što se ni dva mjeseca kasnije promet kroz Hormuški moreuz nije stabilizirao, izvršni direktor kompanije Fertiglobe Ahmed El-Hoshy odlučio je da više nema prostora za čekanje. Fertiglobe, jedan od najvećih svjetskih izvoznika gnojiva, počeo je preusmjeravati transport robe alternativnim pravcima, mimo ove ključne, ali nestabilne pomorske rute. Umjesto standardnog ukrcaja u Abu Dhabiju i prolaska kroz Hormuz, kompanija sada gnojivo iz svojih postrojenja prevozi kamionima do luka izvan moreuza, gdje se roba potom utovaruje na brodove.

Veći troškovi

Ovakav način transporta je duži i skuplji jer uključuje dodatni pretovar i složeniju logistiku. Ipak, iz kompanije poručuju da je model i dalje isplativ zbog rasta cijena na tržištu: "Dok god uspijevamo prevazići logističke izazove, tržišne cijene to više nego nadoknađuju. Potražnja je ogromna", rekao je El-Hoshy za Financial Times, kako ga citira Jutarnji. Primjer za to je i indijsko tržište, gdje je cijena njihovih proizvoda u posljednjih šest sedmica porasla sa oko 500 na više od 900 dolara po toni.

Slične poteze povlače i druge kompanije iz zemalja Perzijskog zaljeva. Naftni gigant Saudi Aramco već je dio izvoza preusmjerio na naftovode koji vode prema Crvenom moru, čime izbjegava Hormuški moreuz. Istovremeno, Pakistan je otvorio svoje kopnene i lučke kapacitete za tranzit robe prema Iranu, stvarajući dodatni koridor koji zaobilazi ograničenja i sankcije.

Velike logističke kompanije također se prilagođavaju. Brodarski gigant MSC pokreće novu rutu između Evrope i Bliskog istoka preko Saudijske Arabije. Plan je da teret iz evropskih luka stiže u Džedu i luku King Abdullah, odakle se kamionima prevozi do Dammama, a zatim distribuira dalje prema zemljama Zaljeva. Prva plovidba planirana je za 10. maj iz Antwerpena, uz zaustavljanja u više evropskih luka.

Ubrzano traženje alternativa

Prema pisanju međunarodnih medija, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Turska ubrzano rade na razvoju alternativnih pravaca, od željezničkih veza do kombinovanih pomorsko-kopnenih koridora i novih naftovoda. Jedna od ideja je transport robe iz luka u UAE-u i Omanu koje se nalaze izvan Perzijskog zaljeva, zatim željeznicom preko Saudijske Arabije i Jordana, pa dalje prema Mediteranu.

Dio tih projekata već je u fazi realizacije. Na nedavnom samitu Vijeća za saradnju u Zaljevu u Džedi dogovoreno je ubrzanje izgradnje regionalne željezničke mreže koja bi povezala više zemalja regiona — projekt koji postoji još od 2009. godine, ali je do sada sporije napredovao. Paralelno se razmatra i obnova historijske Hidžazske željeznice, kao i razvoj šire mreže naftovoda, plinovoda i energetskih sistema.

Ipak, sve zemlje nemaju jednake mogućnosti. Kuvajt, Katar i Bahrein u velikoj mjeri zavise od prolaza kroz Hormuški moreuz, dok Saudijska Arabija i UAE imaju određene alternative, ali one pokrivaju samo dio izvoza i zahtijevaju dodatna ulaganja. Analitičari upozoravaju da će izgradnja nove infrastrukture trajati godinama i da ni alternativne rute neće biti potpuno bez rizika. Iako trenutna situacija podstiče saradnju među državama Zaljeva, stručnjaci ističu da bi pogoršanje sigurnosnih ili ekonomskih prilika moglo dovesti do toga da svaka država ipak prioritet daje vlastitim interesima.