Još je zimus predvidio sukob, danas upozorava: 'Čini se da bi Hamas mogao pokrenuti treću intifadu'

Upravo sada, Izrael je okupiran ratom u pojasu Gaze. Njegove trupe izvode racije i zračne napade u kojima je, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, kojim upravlja Hamas, do sada ubijeno preko 5.000 ljudi u Gazi.

Ali čak i dok se sukob s Hamasom intenzivira, zemlja se suočava s još jednom opasnom krizom. Borbe u Gazi počinju da se šire na Zapadnu obalu, izazivajući ono što bi moglo postati treća intifada. Ovo za Foreign Affairs u svojoj kolumni piše poznati svjetski novinar Daniel Byman.

"Nakon eksplozije 14. oktobra u arapskoj bolnici al-Ahli u Gazi, koju izraelski i američki zvaničnici pripisuju palestinskom islamskom Džihadu, ali za koju mnogi Palestinci krive Izrael, izbile su nasilne demonstracije u Dženinu, Nablusu, Ramali, Tubasu i drugim velikim gradova.

Palestinci su također proglasili opći štrajk radnika na cijeloj teritoriji, a ekstremistički izraelski doseljenici - koji su brzo pogoršali lošu situaciju - počeli su provoditi represalije. Preko 90 Palestinaca je umrlo na Zapadnoj obali do jutra 22. oktobra.

Palestinske vlasti (PA), koje upravljaju Zapadnom obalom, biće pod teškim pritiskom da održe kontrolu, a njeni napori da očuvaju red naštetit će već pohabanom legitimitet palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa", piše Daniel Byman, koji je još zimus predvidio sukob u Pojasu Gaze.

"Prošlog februara pisao sam za Foreign Affairs da se "opasni razvoj događaja i na izraelskoj i na palestinskoj strani sada približava, a izgledi za 2023. izgledaju sumorni." , piše Bynam.

Uprkos nedostatku uzbune u Izraelu i Sjedinjenim Državama, dokazi su jasno upućivali na "očajnički, neizbježan zaključak: šanse za treću intifadu su veće nego što su bile godinama". Hamasov napad 7. oktobra i odgovor Izraela eksponencijalno su povećali te izglede.

Otpor i saradnja

Abbas je preuzeo kormilo palestinskog rukovodstva nakon smrti palestinskog dugogodišnjeg lidera Yasira Arafata 2004. godine. Ova tranzicija se dogodila tokom druge intifade, koja je bjesnila od 2000. do 2005. godine, a zatim je polako nestala.

Arafat je vidio Hamas kao oružje protiv Izraela, dajući organizaciji prostor za djelovanje kada je želio da izvrši pritisak na zemlju, ali ga obuzdavajući kada je želio smiriti situaciju. Vjerovao je da ga može uništiti po volji.

Ali Hamas je ubrzo postao prejak da bi ga mogao kontrolirati. Militantna grupa je stekla značajan kredibilitet zbog svojih ponovljenih napada na Izrael tokom druge intifade, pošto je PA podlegla korupciji i sukobima. Abbasu je nedostajao Arafatova harizma i revolucionarni legitimitet, a njegov uspon dodatno je oslabio popularnost PA. Hamas je zauzvrat postao moćan izazivač Abasove vladavine.

Kako se palestinska politika mijenjala, nade u mir su padale. Izraelci su se udaljili od nasilja druge intifade vjerujući da će ustupci i potraga za mirom biti dočekani s više nasilja.

Izrael se obavezao na okupaciju i polagana aneksija

"Palestinci su vjerovali da se Izrael obavezao na okupaciju i polaganu aneksiju Zapadne obale. Zbog gorčine, kada se Izrael povukao iz Gaze 2005. godine, to je učinio bez konsultacija s Abasom ili drugim palestinskim liderima voljnim da sklope mir, što je namjeran gest nepoštovanja.

Kao rezultat toga, Hamas je mogao potraživati zasluge, ističući da je prijetnja beskrajnim nasiljem, a ne pregovorima, ono što je navelo Izrael da ukloni svoje trupe. Poštovanje koje je Hamas stekao svojim napadima i njegova reputacija kao relativno manje korumpirana organizacija pomogli su mu da pobijedi na izborima u Gazi 2006., a zatim, nakon sukoba s PA, preuzme vlast 2007. godine", piše Daniel Byman.

Ostatak teksta možete pročitati na linku OVDJE.

Na portalu Radiosarajevo.ba možete pratiti dešavanja sa Bliskog istoka iz minuta u minutu na linku OVDJE.