Jedan od najvećih gradova na svijetu možda će ostati bez vode

Mexico City, velika metropola od skoro 22 miliona ljudi i jedan od najvećih gradova na svijetu, suočava se sa teškom krizom vode jer je splet problema – uključujući geografiju, haotičan urbani razvoj i infrastrukturu koja propušta – otežana posljedicama klimatskih promjena.

Godine abnormalno niskih padavina, duži sušni periodi i visoke temperature dodali su stres sistemu za vodu koji se već napreže da se nosi sa povećanom potražnjom. Vlasti su bile prinuđene da uvedu značajna ograničenja za vodu koja se crpi iz rezervoara.

Alejandro Gomez je bez odgovarajuće pitke vode više od tri mjeseca. Ponekad se upali na sat ili dva, ali samo malim curkom, jedva dovoljnim da napuni nekoliko kanti. Onda narednih dana ništa.

Gomez, koji živi u četvrti Tlalpan u Mexico Cityju, nema veliki rezervoar za skladištenje pa ne može da dobije dostavu kamionom za vodu — jednostavno nema gdje da ga uskladišti. Umjesto toga, on i njegova porodica traže ono što mogu kupiti i pohraniti.

Kada se umiju, hvataju otjecanje vode kako bi isprali toalet. Teško je, rekao je za CNN. "Treba nam voda, neophodna je za sve".

"Nekoliko naselja pati od nedostatka vode sedmicama, a preostalo je još četiri mjeseca da počnu kiše", rekao je Christian Domínguez Sarmiento, atmosferski naučnik sa Nacionalnog autonomnog univerziteta Meksika (UNAM).

Političari umanjuju bilo kakav osjećaj krize, ali neki stručnjaci kažu da je situacija sada dostigla tako kritične nivoe da bi Mexico City mogao krenuti ka 'nultom danu' za nekoliko mjeseci - gdje su slavine presušile ogromne dijelove grada.

Historijski padovi

Gusto naseljen Mexico City proteže se preko korita jezera na velikoj nadmorskoj visini, oko 7.300 stopa iznad nivoa mora. Izgrađena je na tlu bogatom glinom - u koje sada tone - i sklona je zemljotresima i vrlo osjetljiva na klimatske promjene. To je možda jedno od posljednjih mjesta koje bi iko danas izabrao da izgradi megagrad.

Ali kada su Španci stigli početkom 16. stoljeća, srušili su veći dio grada, isušili korito jezera, zasuli kanale i počupali šume. Oni vide 'vodu kao neprijatelja kojeg treba savladati kako bi grad napredovao', rekao je Jose Alfredo Ramirez, arhitekta i ko-direktor Groundlaba, organizacije za dizajn i istraživanje politike.

Njihova odluka utrla je put mnogim modernim problemima Mexico Cityja. Močvare i rijeke su zamijenjene betonom i asfaltom. U kišnoj sezoni, poplavi. U sušnoj sezoni je isušena.

Vodeni sistem Cutzamala, mreža rezervoara, pumpnih stanica, kanala i tunela, opskrbljuje oko 25 posto vode koju koristi dolina Meksika, koja uključuje Mexico City. Ali teška suša je učinila svoje. Trenutno, na oko 39 posto kapaciteta, čami na istorijskom minimumu .

"To je skoro polovina količine vode koju bismo trebali imati", rekla je Fabiola Sosa-Rodriguez, šefica odjela za ekonomski rast i okoliš na Metropolitan Autonomous University u Mexico Cityju.

"Morat će se poduzeti mjere da se voda koju Cutzamala raspoređuje tokom vremena, kako bi se osiguralo da ona ne nestane", rekao je Germán Arturo Martínez Santoyo, generalni direktor Conague, tada u izjavi.

Prema jednom februarskom izvještaju, oko 60 posto Meksika doživljava umjerenu do izuzetnu sušu . Skoro 90 posto Mexico Cityja je u teškoj suši - a ona će se pogoršati s početkom kišne sezone još nekoliko mjeseci.

Ali dugoročni trend globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem zuji u pozadini, podstičući duže suše i žešće toplotne talase, kao i jače kiše kada stignu.

Prošlog ljeta su brutalni toplotni talasi zahvatili velike dijelove zemlje, koji su odnijeli najmanje 200 života. Ovi toplotni talasi bi bili 'praktično nemogući' bez klimatskih promena, prema analizi naučnika.

Klimatski uticaji su se sukobili sa rastućim bolovima grada koji se brzo širi. Kako populacija raste, stručnjaci kažu da centralizirani vodovodni sistem ne drži korak.

'Nulti dan?'

Kriza je pokrenula žestoku debatu o tome da li će grad dostići 'nulti dan', kada sistem Cutzamala pada na tako nizak nivo da neće moći da obezbedi vodu stanovnicima grada.

Lokalni mediji su početkom februara naveliko izvještavali da je zvaničnik iz ogranka Conagua rekao da bi bez značajnije kiše 'nulti dan' mogao doći već 26. juna.

Ali vlasti od tada pokušavaju uvjeriti stanovnike da neće biti dana nulti. Na konferenciji za novinare 14. februara, meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador rekao je da je u toku rad na rješavanju problema s vodom.

Gradonačelnik Mexico Cityja,Martí Batres Guadarrama, rekao je na nedavnoj konferenciji za novinare da su izvještaji o nultom danu "lažne vijesti" koje šire politički protivnici.

Ali mnogi stručnjaci upozoravaju na spiralnu krizu. Mexico City bi mogao ostati bez vode prije kišne sezone ako je nastavi koristiti na isti način, rekao je Sosa-Rodriguez. "Verovatno ćemo se suočiti sa nultim danom", dodala je ona.

Raúl Rodríguez Márquez, predsjednik neprofitnog Savjetodavnog vijeća za vode, rekao je da ne vjeruje da će grad ove godine dostići nulti dan – ali, upozorio je, hoće ako se promjene ne izvrše.

"Mi smo u kritičnoj situaciji i mogli bismo doći do ekstremne situacije u narednih nekoliko mjeseci", rekao je za CNN.

'Mislim da niko nije spreman'

Skoro deceniju, Sosa-Rodriguez je rekla da je upozoravala zvaničnike na opasnost od nultog dana za Mexico City.

Rekla je da su rješenja jasna: bolji tretman otpadnih voda bi povećao dostupnost vode i smanjio zagađenje, dok bi sistemi za prikupljanje kišnice mogli uhvatiti i tretirati kišu i omogućiti stanovnicima da smanje svoje oslanjanje na vodovodnu mrežu ili kamione za vodu za 30 posto.

Otklanjanje curenja učinilo bi sistem mnogo efikasnijim i smanjilo količinu vode koja se mora izvući iz vodonosnika. A rješenja zasnovana na prirodi, kao što je obnova rijeka i močvara, pomogla bi u obezbjeđivanju i prečišćavanju vode, rekla je, uz dodatnu prednost ozelenjavanja i hlađenja grada.

U izjavi na svojoj web stranici , Conagua je rekla da poduzima trogodišnji projekat za instaliranje, razvoj i poboljšanje vodovodne infrastrukture kako bi pomogao gradu da se izbori sa smanjenjem sistema Cutzamala, uključujući dodavanje novih bunara i puštanje u rad postrojenja za prečišćavanje vode.

Ali u međuvremenu, tenzije rastu jer su neki stanovnici primorani da se nose sa nestašicom, dok drugi često u bogatijim enklavama ostaju uglavnom nepromijenjeni.