Iz Vlade FBiH stižu zakoni na nepoznatim jezicima

Postala je praksa da u Parlament FBiH iz federalne vlade stižu zakoni za koje ne može biti utvrđeno na kojem su od službenih jezika u BiH napisani, ističu u komisijama za jezička pitanja Parlamenta Federacije BiH.

Vesna Saradžić, predsjednica ove komisije u Predstavničkom domu, kaže da često traže da sa dnevnog reda sjednice budu skinuti nacrti i prijedlozi zakona jer su "neupotrebljivi sa aspekta pismenosti". Naglasila je da se dešava da Parlament usvoji konačan tekst ovakvog zakona pa komisija mora djelovati amandmanski.

"To je pravi bućkuriš. Nazivi na engleskom i latinskom jeziku budu napisani ćirilicom. Smatra se da je ispoštovan standard srpskog jezika ako je na ćirilici. Odstupa se od norme pa u istom zakonu imamo i izvještaj i izvješće, komisija i povjerenstvo", kazala je Saradžićeva, dodavši da nijedno ministarstvo u Vladi FBiH nije izuzetak.

Vlada ili Blada?

Tako je na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Komisija za jezička pitanja zatražila da sa dnevnog reda bude skinut Prijedlog zakona o cestama FBiH jer je "kod usaglašenosti teksta s pojedinim normama stanje više nego katasrofalno". U ovom slučaju komisija je utvrdila da su odstupanja od norme vidljiva u leksici, gramatici pa i pravopisu kod upotrebe velikog slova i zareza.

Zakon je ipak razmatran, kao što sa dnevnog reda nije skinut zakon o zaštiti zraka za koji je komisija za jezička pitanja utvrdila da je na hrvatskom jeziku napisan tako da je potpuno izgubio smisao.

Jedan od prošlomjesečnih primjera je miješanje latiničnih i ćiriličnih slova u jednoj riječi u zaglavlju službenog dokumenta Vlade FBiH. Tako je umjesto "Vlada" napisano "Blada", a engleska riječ "Government" do pola je bila napisana ćirilicom dok u drugoj polovini prevladava latinica.

Mira Ljubijankić, predsjednica Komisije za jezička pitanja Doma naroda Parlamenta FBiH, kao drastičan primjer je navela zakon o zaštiti okoliša koji je upućen na tri službena jezika, a zapravo je u sva tri slučaja došao u istom obliku, i to na ekavici.

"Očito je skinut sa Interneta. Bio je napisan na ekavskom izgovoru. Na srpskom jeziku u BiH ne može biti ekavica. Kod zakona o zaštiti od ptičje gripe bilo je sukoba s padežima. Pogrešno se prevela latinska riječ. Zahtijevamo da zakoni budu razumljivi, da se za neki stručni izraz u zagradu stavi tumačenje ili da bude upotrijebljena naša riječ, a u zagradi izvorna", dodala je Ljubijankićeva.

"Teško je davati materijale na tri jezika"

Saradžićeva je istakla da se niko ne osvrće na primjedbe i postavlja se pitanje čemu služi jezička komisija. Dodala je da se ne poštuje ni obaveza da materijali za parlament budu dostavljeni na sva tri jezika.

"Posao komisije je da utvrdi istoznačnost tekstova, a moramo se baviti i pismenošću. Problem je što ne postoji lektorska služba pri Vladi FBiH", rekla je Saradžićeva.

Nail Šećkanović, ministar prometa i komunikacija FBiH, kaže da će angažovati lektora da iščisti zakon o cestama iako u ministarstvu na ovome, u sklopu redovnog posla, rade pravnici.

U Sekretarijatu Vlade FBiH napominju da su ministri, kada je premijer zatražio da svi materijali budu lektorisani, rekli da nemaju lektora. Istakli su da će Sekretarijat inicirati formiranje lektorske službe, a dok to ne bude moguće, ministrima će na usluzi biti lektor koji ima sekretarijat i onaj u kabinetu premijera.

Ministrica obrazovanja FBiH Meliha Alić tvrdi da ima lektora koji je državni službenik. Smatra da je teško davati materijale na sva tri jezika jer su kadrovi koje obrazuju fakulteti samo za jedan od jezika.