Italija je zvanično skrenula udesno: Novi početak ili slijepa ulica?

Italijom će ubuduće upravljati krajnja desnica. Nova premijerka Giorgia Meloni sada se predstavlja kao umjerena. Kako će se razvijati politička avantura u trećoj po veličini zemlji EU-a?

Izborna pobjeda Giorgie Meloni u Italiji nije iznenađenje. Desničarska političarka već godinu dana vodi u anketama. Bila je jedina opozicija vladi nacionalnog jedinstva koju je bivši predsjednik Europske centralne banke Mario Draghi sastavio kao nestranački premijer kako bi Italiju proveo kroz krizu izazvanu pandemijom korone.

No Draghi je prijevremeno morao odstupiti, a Meloni je iskoristila priliku koja joj se ukazala u vidu prijevremenih parlamentarnih izbora. Ova 45-godišnja političarka je uspjela predstaviti se kao antiestablišment. Jednostavnim populističkim sloganima poput "Talijani prije svega" pridobila je birače koji su bili umorni od lijevih i liberalnih stranaka. Politolog Lorenzo De Sio s rimskog univerziteta LUISS rekao je za DW da su Talijani jednostavno "politički umorni" nakon krize i tri promjene vladajućih koalicija u posljednje četiri godine. To se očituje i u historijsko niskom odazivu birača od 65 posto – deset posto manje nego 2018.

Meloni s opranim imidžom

Za razliku od ostatka Europe, postfašistička prošlost Giorgie Meloni i njezine stranke "Braća Italije" (Fratelli d'Italia) u Italiji igra tek sporednu ulogu. Desničarski ekstremizam - kategorija koja se rado koristi u Njemačkoj - zapravo ne odražava političku stvarnost u Italiji, kaže Lutz Klinkhammer, stručnjak za savremenu talijansku historiju na Njemačkom historijskom institutu u Rimu: "Meloni je konzervativna političarka s postfašističkom prošlošću."

Glasači, s kojima je DW razgovarao na ulici nakon izbora, ne očekuju krajnje desnu revoluciju u Italiji, već manje, možda i bolne promjene na području porodične politike, prava homoseksualaca i pobačaja.

Vjerovatno će migrantima, koji će i ove godine u velikom broju stizati na talijanske obale, biti posebno teško. Giorgia Meloni i njen vjerovatni ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini žele potpuno zaustaviti prihvat izbjeglica, tražitelja azila i migranata. Samo bi "prave" ratne izbjeglice iz Ukrajine još trebale imati priliku dobiti pomoć. Salvini će vjerovatno opet zatvoriti luke i uhvatiti se u koštac s Europskom unijom i njezinim pokušajem uspostave zajedničke izbjegličke politike. Tako je već postupao u prvom mandatu ministra unutarnjih poslova od 2018. do 2019. godine.

Italiji treba novac EU-a

Prema anketama, Talijani od nove desničarske vlade očekuju smanjenje visoke stope inflacije, pristupačne cijene energije i niže poreze. Konkretne recepte za to desničari su tokom predizborne kampanje samo nagovijestili.

S obzirom na nadolazeću recesiju, Giorgia Meloni je kritična prema povećanju državnog duga. On već sada iznosi astronomskih 150 posto godišnjeg društvenog proizvoda. Kamate na talijanske državne obveznice već su u porastu i trenutno iznose 4,3 posto. A nastavi li se rast inflacije i cijena, Italija bi se mogla naći u pravoj finansijskoj krizi. To bi imalo dalekosežne posljedice za EU, jer Italija je treća po veličini u eurozoni i nju bi bilo teško "spasiti" kao što je to bio slučaj s Grčkom prije deset godina.

Jedno od mogućih rješenja: bespovratna sredstva i jeftini krediti iz razvojnog fonda EU-a za svladavanje posljedica pandemije - Italija ima pravo na 200 milijardi eura. Već i samo zbog toga, kaže Klinkhammer, nova desničarska vlada neće ulaziti u pretjerane konfrontacije s EU-om.

Italija na kursu s Mađarskom i Poljskom?

Giorgia Meloni, koja je prije samo nekoliko godina EU usporedila sa Sovjetskim Savezom koji je želio porobiti Italiju, sada ima drugačiji ton. Tokom predizborne kampanje obećala je da će se naravno pridržavati pravila EU-a i surađivati ​​s Europskom komisijom. Ali je u svojim govorima obećala da će bolje braniti talijanske interese u Bruxellesu. Zasada je još nejasno što to točno znači.

"Braći Italije" su na pobjedi najprije čestitala europska braća po duhu: mađarski premijer Viktor Orbán i poljski premijer Mateusz Morawiecki. Oni se nadaju da sada u Italiji konačno imaju jakog saveznika koji će im pomoći u realizaciji koncepta EU-a kao labave asocijacije neliberalnih nacija.

Njemački kancelar Olaf Scholz (socijaldemokrat) i francuski predsjednik Emmanuel Macron (liberal) bi onda mogli zaboraviti na pokušaj dublje integracije unutar EU-a, primjerice kroz etabliranje načela donošenja odluka većinski, a ne kao do sada konsenzualno.

Što se tiče odnosa naspram Rusije, analitičari u Italiji zasad ne očekuju promjenu kursa: Giorgia Meloni jasno je osudila ruski rat protiv Ukrajine te podržava sankcije Rusiji i pomoć Ukrajini.

Za vladanje - spremni

"Dobili smo mandat i spremni smo", rekla je Giorgia Meloni, koja će vjerovatno biti prva žena na premijerskoj dužnosti u Italiji. Sastavljanje vladajuće koalicije joj je sada prioritet, dok će se, smatraju komentatori talijanskih medija, kasnije još raspravljati o detaljima vanjskopolitičkog kursa i mnogim unutarnjopolitičkim i ekonomskim pitanjima. A sporova unutar koalicije će sigurno biti jer će i Salvini i Berlusconi tražiti cijenu za koaliranje.

Ovo neće biti prva desničarska vlada u Italiji. Takav savez već je postojao pod Berlusconijem 2001. i 2008. godine. Sada, međutim, koalicija se pomiče još više udesno, jer kurs više ne određuje u međuvremenu ostarjeli Berlusconi, već njegova pripravnica Meloni. Berlusconi ju je 2008. doveo u svoj kabinet kao najmlađu ministricu i poticao je njezin politički talent. Sada sjedi u Senatu kao obični član parlamenta i vrlo vjerovatno više neće smjeti obnašati ministarsku dužnost, prenosi DW.