Istorijski korak za Tursku

U Turskoj je odobrena reforma Ustava. Građani su na referendumu održanom u nedjelju (12.09.) prihvatili izmjene 26 odredbi Ustava koje je predložila Vlada. Premijer Erdogan rekao je da je ovo pobjeda demokratije.

Oko 58 posto birača glasalo je za paket koji se sastoji od 26 izmjena u Ustavu koje je predložila islamsko-konzervativna AKP, stranka premijera Redžepa Taiba Erdogana. Reformom Ustava se, između ostalog, povećavaju građanska prava i zaštita ličnih podataka, kao i poboljšavaju prava na štrajk. Turska vojska gubi uticaj, a generali koji su 1980. godine učestvovali u vojnom puču moći će biti izvedeni pred sud. Također se smanjuju i ovlasti vojnog suda. Novim ustavom turski parlament dobija više uticaja na izbor vrhovnih sudija, što je prije referenduma bila sporna tačka, prenosi Deutche Welle.

Novo računanje vremena

Premijer Erdogan kaže da se reformom pravosuđa jača položaj zemlje na evropskom i demokratskom putu. Slaveći pobjedu svoje stranke, Erdogan je podsjetio na značaj 12. septembra. Naime, tog datuma, prije 30. godina, izvršen je vojni puč u zemlji.

"2. septembar je bio uprljan Ustavom koji su nametnuli pučisti. Ovim referendumom počinje novo, demokratsko, računanje vremena. Otvaramo novu stranicu i čistimo tu prljavštinu iz Ustava".

Za premijera Redžepa Taiba Erdogana ishod referenduma predstavlja veliki uspjeh. U kampanji koja je vođena širom Turske, Erdogan je obećao da će naredne godine izvršiti reformu i drugih dijelova Ustava.

"Već sutra počinjemo razgovore sa nadležnim tijelima i izradu planova za dalju reformu Ustava".

Evropska komisija je pozdravila ishod referenduma u Turskoj. "Rezultat referenduma pokazuje volju naroda za provođenjem reformi za više slobode i prava", izjavio je komesar za proširenje Stefan File. Njemački ministar vanjskih poslova Gido Vestervele kaže da je ishod referenduma "važan korak na putu Turske prema Evropu".

Independent: Turska sve bliže Evropi

Turska je napravila još jedan korak na putu ka Evropi, ocjenjuje "Independent" u uredničkom komentaru, dodajući da je za žaljenje da se o Turskoj, koja još od 1962. godine pokušava da se učlani u Evropsku uniju, tako malo zna na Zapadu.

Teško je prodrijeti u njenu unutrašnju politiku, pa je jučerašni referendum o novom ustavu u spoljnom svijetu izazvao vrlo malo interesovanja.

Uprkos tome, rezultat izjašnjavanja građana je važan pokazatelj napretka zemlje od snažno centralizovane poludemokratije, u kojoj je vojska bila gotovo nedodirljiva, ka demokratiji koja je mnogo sličnija evropskoj.

Britanija već dugo podržava ulazak Turske u Uniju, ali taj stav, nažalost, nije prevladao u Evropi i to zbog više razloga, neki od kojih su vezani za rasizam i fobiju prema islamu.

Druge primjedbe, međutim, imaju snažniji osnov, a svode se na argument da Evropska unija ne smije da spušta sdandarde koji se odnose na ljudska prava i demokratiju samo da bi udovoljila želji Ankare da postane dio evropskog kluba.

Turska će sada biti u mnogo boljem položaju, kako na planu unutrašnje politike, tako i u odnosu prema onim članicama EU koje žele da vrata turskom članstvu ostanu čvrsto zatvorena, zaključuje uvodničar "Independenta".

Ovo je veliki podsticaj za premijera Redžepa Tajipa Erdoagna, čija je vladajuća Partija pravde i razvoja predložila ustavne promjena, uoči parlamentarnih izbora 2011. godine.

SAD i Njemačka podržale su rezultate referenduma u Turskoj. Američki predsjednik Barack Obama i njemački ministar inostranih poslova Guido Westervele pozdravili su referendum. Obama je pozdravio živost turske demokratije koja se odražavala u odzivu birača na referendumu širom Turske, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

Vestervele je rekao da je glasanje od suštinske važnosti za članstvo Turske u EU. "Ovaj referendum koji se bavio i ravnotežom vlasti u državi je za svaku pohvalu", rekao je Westervele.

radiosarajevo.ba