Irska i Španija jedine čuvaju obraz EU

Kada se agencija Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice (UNRWA) prošlog mjeseca uplela u skandal, Britanija i Njemačka su joj odmah obustavile finansiranje, a ubrzo i druge države na kontinentu. Međutim, Španija i Portugal su obećale da će povećati finansiranje UNRWA.

One su godinama, a naročito posljednjih nekoliko mjeseci, dio grupacije zemalja širom Evrope koje stalno nastoje da zauzmu drugačiji stav kada je u pitanju sukob na Bliskom istoku, piše britanski Guardian. Među ostalima su Irska, koja je pozvala da se preispitaju trgovinske veze EU ​​sa Izraelom, i Slovenija, koja je saopštila da očekuje od Izraela da brzo primijeni privremene mjere koje je naredio Međunarodni sud pravde u slučaju koji se bavi optužbama za genocid.

Iako su ove zemlje doprinijele unutrašnjim tenzijama koje su dovele do omalovažavanja EU zbog konfuzne politike, analitičari kažu da su takođe odigrale ključnu, iako ograničenu, ulogu kada je riječ o promjeni pogleda na sukob.

"To je važna protivteza u odnosu na uobičajene sumnjivce - proameričke države - koje su obično više proizraelski nastrojene," rekla je Brižit Heremans iz Centra za ljudska prava na belgijskom Univerzitetu Gent.

Veliki broj ljudi, naročito na globalnom jugu, bio je užasnut onim što doživljava kao nekritičku evropsku podršku izraelskoj ofanzivi. Mislim da je to što postoji blok evropskih država koje jasno izražavaju različit stav veoma važno za očuvanje određenog kredibiliteta Evrope.

Najistaknutije su Irska, Belgija i Španija", rekao je Martin Konecny, direktor Evropskog projekta za Bliski istok. "Međutim, postoje i druge zemlje koje su odmah iza njih i imaju iste stavove", rekao je i naveo Sloveniju, Portugal, Maltu i Luksemburg.

Ove zemlje su dospjele u centar pažnje nakon optužbi Izraela da je barem 12 članova osoblja UNRWA bilo uključeno u napad Hamasa na Izrael 7. oktobra.

Više od 12 država, uključujući SAD i Holandiju, suspendovale su finansiranje, što je izazvalo upozorenja na potpuni kolaps pružanja pomoći za dva miliona civila u Gazi, od kojih više od polovine čine djeca.

Nasuprot tome, najmanje sedam evropskih država, uključujući Luksemburg, Norvešku i Sloveniju, saopštilo je da će nastaviti da finansiraju UNRWA. Ove zemlje su dobile velike pohvale na internetu zbog propalestinskog stava, ali Konečni upozorava da ih ne bi trebalo karakterisati na taj način.

"Nijedna od njih nije mahala palestinskim zastavama ili kazala da bi Palestince na neki način trebalo favorizovati u odnosu na Izraelce. One su države koje ustvari zastupaju tradicionalni stav EU o sukobu, a to je podrška dvodržavnom rješenju i međunarodnom pravu", rekao je Konecny.

Guardian navodi da njihov stav do sada nije doprinio promjeni pristupa drugih država poput Austrije i Njemačke.

Konecny, međutim, na sljedeći način objašnjava kako one prave razliku: "Da ove zemlje nisu prisutne, ukupan stav EU bio bi mnogo više nekritički naklonjen Izraelu".

On je dodao da ova grupa država vjerovatno izaziva talasanje van EU.

"Veliki broj ljudi, naročito na globalnom jugu, bio je užasnut onim što doživljava kao nekritičku evropsku podršku izraelskoj ofanzivi," rekao je Konecny.

"Mislim da je to što postoji blok evropskih država koje jasno izražavaju različit stav veoma važno za očuvanje određenog kredibiliteta Evrope".

Pomenute države su se povremeno sukobljavale sa izraelskim zvaničnicima. U novembru, nakon što je španski premijer Pedro Sanchez osudio "neselektivna ubistva nedužnih civila" na zajedničkoj konferenciji za novinare sa belgijskim premijerom Aleksandrom De Kroom, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je optužio dvojicu lidera za ignorisanje uloge Hamasa u izazivanju sukoba sa napadima na Izrael 7. oktobra.

"Premijer Netanyahu snažno osuđuje izjave belgijskog i španskog premijera zato što ne pripisuju punu odgovornost za zločine protiv čovječnosti koje je počinio Hamas, koji je masakrirao naše građane i koji koristi Palestince kao ljudske štitove", navedeno je tada u saopštenju iz Netanyahuovog kabineta.

Brigitte Herremans je rekla da je zajednička konferencija za novinare Sancheza i De Krooma na graničnom prelazu Rafah - zajedno sa nedavnim saopštenjem Irske da razgovara sa državama "istomišljenicima" o potencijalnom zajedničkom priznavanju palestinske države po okončanju sukoba - pružila uvid u to kako su ove zemlje pronašle snagu u jedinstvu.

"Zbog toga ove zemlje takođe podržavaju jedna drugu i stvaraju veći prostor za sprovođenje mjera koje nisu nužno podržane od drugih članica EU".

Govoreći o motivima ovih država, Armida van Rij iz londonskog Chatham Housea je kazala da su Belgija, Irska i Španija istorijski uvijek više podržavale palestinsku stvar. Ona je pomenula one koji povlače paralele između "Nevolja" u Sjevernoj Irskoj i Palestine, kao i nasljeđe britanskog kolonijalizma, kako bi objasnili irski stav.

Madrid je 1991. bio domaćin konferencije sa ciljem oživljavanja izraelsko-palestinskog mirovnog procesa, a Belgija je 2014. bila među prvim državama EU koje su raspravljale o priznavanju palestinske države, podsjeća Guardian.

Osim društvene podrške, ulogu igraju i političke naklonosti aktuelne vlade u svakoj zemlji, rekao je Hugh Lovatt iz Evropskog savjeta za spoljne odnose.

On je kao primjer naveo Švedsku, jednu od država koje su privremeno zaustavile finansiranje UNRWA nakon izraelskih optužbi. "Ta zemlja je ranije bila u ovakvim grupama istomišljenika. Pošto su dobili novu vladu, desničarsku, malo se promijenio i stav Švedske prema izraelsko-palestinskom sukobu", rekao je.

Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD su proteklih sedmica, kako je broj ubijenih Palestinaca porastao na više od 28.000, prema navodima vlasti u Gazi, signalizirali potencijalnu spremnost da preispitaju svoj pristup sukobu. Američka administracija navodno aktivno radi na uspostavljanju nezavisne palestinske države nakon završetka sukoba, što je potencijalni korak koji podržava i UK.

"Ovi pomaci bi mogli otvoriti put za grupu evropskih zemalja da se više angažuje po ovom pitanju, rekao", je Lovatt.

"Treba napomenuti da se, kada je riječ o ovom konkretnom pitanju priznanja, i čak u smislu ponovnog stvaranja političke perspektive za samoopredjeljenje Palestinaca, Amerikanci, i do određene mere Ujedinjeno Kraljevstvo, približavaju stavu ovih država istomišljenika. Mislim da to pruža priliku ovim članicama".

Šef diplomatije EU, Španac Josep Borell, u ponedjeljak, 12. februara, je suptilno pozvao SAD da smanje snabdijevanje Izraela oružjem zbog velikog broja civilnih žrtava u Gazi.

On je podsjetio da je predsjednik SAD Joe Biden prošle sedmice rekao da je odgovor Izraela na napad 7. oktobra bio "pretjeran" i da su američki i drugi zapadni zvaničnici više puta izjavili da je previše civila ubijeno u Gazi.

"Pa, ako smatrate da gine previše ljudi, možda bi trebalo da smanjite isporuku oružja kako biste spriječili ubistvo tolikog broja ljudi", rekao je Borell novinarima nakon sastanka ministara za razvojnu pomoć EU u Briselu.

"Ako međunarodna zajednica smatra da je ovo masakr, da previše ljudi gine, možda moramo razmisliti o snabdijevanju oružjem", dodao je, javlja Vijesti.me.