Grčka čeka stav ministara eurozone

Grčka se nada da će ministri finansija eurozone, koji će se sastati večeras u Bruxellesu, donijeti pozitivnu odluku o planu pomoći Grčkoj, rekao je grčki ministar finansija Evangelos Venizelos, dan nakon što grčki čelnici nisu uspjeli u potpunosti dogovoriti program štednje i reformi, a zemlju potresaju svakodnevni štrajkovi.

"Odlazim u Bruxelles s nadom da će euroskupina donijeti pozitivnu odluku u pogledu novog plana pomoći", rekao je Venizelos jutros, nakon maratonskog sastanka o mjerama štednje s premijerom Lucasom Papademosom i delegacijama EU, Evropske centralne banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Atini. 

Jedno sporno pitanje

Taj sastanak uslijedio je nakon sastanka čelnika tri grčke vladine stranke u srijedu navečer koji su osam sati razgovarali s Papademosom o odobrenju novih mjera štednje koje traže vjerovnici zemlje, kao uvjet za deblokiranje novog paketa od 130 milijardi eura. 

Venizelos je kazao da su čelnici triju stranaka postigli dogovor o gotovo svim potrebnim mjerama, ali je preostala jedna sporna tačka. Venizelos nije rekao o kojem je spornom pitanju riječ, ali izvori navode da je glavni kamen spoticanja bilo pitanje mirovinske reforme i dodatnih smanjenja mirovina. 

Sastanak euroskupine, ministara finansija eurozone, trebao bi se održati večeras u 17 sati u Bruxellesu, dok je odbor privatnih vjerovnika objavio da će se istovremeno sastati u Parizu kako bi "razmotrili sadržaj razgovora s državnim sudionicima".

Bankrot krajem marta

Grčka paralelno vodi dvije vrste pregovora; sa privatnim vjerovnicima pregovara se o oprostu 100 milijardi duga što je polovina privatnih potraživanja i 35 posto ukupnog duga Grčke. Pregovori se vode o zamjeni obveznica koje drže privatni vjerovnici, a bez tog dogovora Grčka bi se mogla naći u nekontroliranom bankrotu 20. marta, kada na naplatu stižu obveznice u iznosu od 14,5 milijardi eura. 

Paralelno s tim, javila je novinska agencija Fena, Atina vodi pregovore i o uvjetima za dobivanje novog paketa pomoći od 130 milijardi eura od Evropske centralne banke i MMF-a. Od Atine se zauzvrat traži privatizacija dobrog dijela državne imovine, što je vlada obećala ali još nije provela te provedba reformi, posebno reformi na tržištu radne snage.