Grad New York se vraća u normalu

Grad New York i cijeli sjeveroistok SAD polako se vraćaju u normalu nakon uragana Sandy, koji je u priobalnim gradovima odnio 64 ljudska života i načinio značajnu materijalnu štetu.

Finansijska tržišta ponovo su otvorena, a njujorška berza, koja je po prvi put od 1888. bila dva dana zaredom zatvorena zbog vremenskih uslova, ponovo radi, pomoću agregata. Gradski autobusi zamjenjuju podzemnu željeznicu čiji su tuneli još uvijek poplavljeni i za koju se ne zna kad će ponovo biti puštena u rad.

Njujorški aerodromi John F. Kennedy i Newark ponovo su otvoreni nakon što je otkazano više hiljada letova, a putnici danima bili zarobljeni na aerodromima. Treći veliki njujorški aerodrom, LaGuardia, trebao bi biti otvoren danas, javljaju svjetske agencije.

Predsjednički kandidati Barack Obama i Mitt Romney nastavljaju predizbornu kampanju, nakon što je ona na tri dana prekinuta usljed oluje Sandy. Pet dana pred održavanje izbora, dvojica kandidata su u tijesnoj utrci. Obamini savjetnici tvrde da je pauza u kampanji imala minimalne posljedice na njegove izglede za pobjedu, te da je čak dobio priliku da se pokaže kao odlučan vođa u vrijeme krize. S druge strane, Sandy je zadala glavobolju Romneyu, skrenuvši pažnju javnosti sa kampanje u trenutku kada je on računao na porast podrške.

Elektrodistribucija grada New Yorka, Consolidated Edison, uključila je u srijedi poslije podne struju u oko 2.000 domaćinstava na donjem Manhattanu i za 28.000 kuća u oblasti Brighton Beacha u Brooklynu. Dvije podzemne električne mreže, koje su isključene u ponedjeljak uvečer zbog poplave, ponovo su puštene u rad. Neke zgrade još uvijek nemaju struju zbog poplavljenih podruma ili štete na opremi, a najavljeno je da bistruja trebala doći u roku od četiri dana.

CNN je objavio da je u toku čišćenje oko 300.000 galona dizela koji se izlio u vode kod obala New Yorka nakon prolaska uragana Sandy, zbog pucanja tankera za skladištenje u obližnjoj rafineriji nafte.

Sandy, koja je u ponedjeljak pogodila istočnu obalu SAD vjetrovima brzine 130 kilometara na sat bila je najveća oluja koja je pogodila SAD u posljednjih nekoliko generacija. Prve procjene govore da je ovaj uragan nanio materijalnu štetu od makar 15 milijardi dolara.