Godinu dana od ubistva Georgea Floyda

Policijsko ubistvo Afroamerikanca Georgea Floyda prije godinu dana pokrenulo je proteste širom SAD i u svijetu protiv policijske brutalnosti, ali i rasne nepravde. Ipak, iako je to, kao i druga ubistva crnaca, podiglo svijest o rasnoj nepravdi, ostaje pitanje koliko će se stvari promeniti, dok u SAD i dalje traje rasprava o reformi policije, pišu svjetski mediji.

Običan čovjek koji je postao simbol

Četrdesetšestogodišnji Floyd bio je običan čovjek, otac, sin i brat, kojeg je mučno ubistvo pod koljenom policajca u Mineapolisu transformisalo u simbol ranjivosti crnih Amerikanaca izloženih rasizmu, piše The Financial Times.

Video snimak incidenta Floydovog ubistva izazvao je proteste širom svijeta, dok su milioni širom SAD gledali uživo prenos suđenja Dereku Chauvinu kojeg je u aprilu porota proglasila krivim za ubistvo, piše Radio Slobodna Evropa.

Floyd, odrastao u Hjustonu u Teksasu, izgubio je posao tokom pandemije i borio se sa zavisnošću od opioida. Sada je "ikona revolucije", kako je naslovljena gotovo četiri metra visoka slika na raskrsnici gdje je ubijen. Posjetioci ostavljaju cvijeće ispred prodavnice u kojoj je Floyd navodno upotrijebio falsifikovanu novčanicu od 20 dolara, zbog čega je pozvana policija.

Aktivisti pokreta "Crni životi su važni" nadaju se da će Floydova smrt biti podsticaj za promjene, ali, ističe britanski list, pitanje koliko će se stvari promijeniti zasad nema odgovora.

Demonstranti su ove godine opet izašli na ulice protestujući zbog ubistva troje Afroamerikanaca. Predsjednik SAD Joe Biden je pozvao kongresmene da razmotre zakon o reformi policije koji nosi ime Georgea Floyda za zabranu određenih opasnih policijskih tehnika i za poboljšanje obuke policije.

'Međunarodna dimenzija'

Ubistvo Floyda istaklo je paralele između policijskog nasilja nad crncima širom svijeta, poput ranije smrti Adame Traore u Francuskoj i Marka Duggana u Velikoj Britaniji, iako se okolnosti razlikuju, ukazuje The Guardian.

Pogubljenje u Mineapolisu, ocenjuje list, odrazilo je zajedničku istoriju nasilja nad crncima, od ropstva do kolonijalizma, koja je ujedinila demonstrante u globalnom pokretu protiv imperijalnog nasleđa i njegovih trajnih rasističkih simbola.

Od Floydove smrti, takvi javni prizori su brzo uklanjani – od rušenja statue trgovca robljem u Bristolu, u Engleskoj, do zvaničnog uklanjanja statue vođe Konfederacije Jeffersona Davisa u glavnom gradu države Kentaki.

Više statua posvećenih Konfederaciji uklonjeno je u proteklih godinu dana nego u prethodne četiri godine, pokazuju podaci američke organizacije SPLC (Southern Poverty Law Center). Od Floydove smrti, skoro 170 statua, imena ulica i drugih posveta Konfederaciji uklonjeno je ili preimenovano u SAD, ali na javnim mestima je ostalo više od 2.100 posveta Konfederaciji, od čega su najmanje 700 spomenici.

U Velikoj Britaniji je 39 imena ulica, zgrada i institucija, kao i 30 statua, ploča i drugih spomen obeležja promenjeno ili uklonjeno od prošlogodišnjih protesta "Crni životi su važni", ističe Gardijan, ukazujući da istoričari to opisuju kao javno suočavanje "bez presedana" s Britanskom imperijom.

U Francuskoj, jedinoj zemlji koja je zabranila ropstvo, a potom ga vratila, ogorčenje zbog Floydove smrti brzo je oživjelo napetu raspravu o teretu kolonijalne istorije i prošlosti trgovine robljem. Počevši od francuskih karipskih ostrva, demonstranti su rušili ili uništavali statue.

Odgovor na Floydovu smrt "već je imao međunarodnu dimenziju", rekao je historičar s univerziteta UCLA Robin DG Kelley.

"To nije bilo samo saosjećanje s još jednom žrtvom među Afroamerikancima. To je bilo priznanje da se ovakva vrsta nasilja dešava širom svijeta".