Evropska Unija: Ne ograničavati slobodnu trgovinu sa Ukrajinom

EU kritikuje odluku Poljske i Mađarske o zabrani uvoza ukrajinskog žita. Evropska komisija insistira na svojoj nadležnosti za trgovinsku politiku.

Potez Jaroslawa Kaczynskog, lidera poljske vladajuće stranke i zamjenika premijera, bio je iznenađenje za Evropsku komisiju u Briselu: žitarice, uljarice, mliječni proizvodi i meso više ne smiju da se uvoze iz Ukrajine. "Moramo da ispravimo greške", kazao je Kaczynski u subotu na skupu svoje nacionalne konzervativne vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS). Mađarska je odmah podržala tu drastičnu mjeru.

Tokom vikenda Evropska komisija je na to reagovala suhoparnom izjavom. U ponedjeljak (17.4.) portparoli komisije su konačno pokušali da objasne šta se dešava. "Važno je podsjetiti da je trgovinska politika isključiva nadležnost EU. To znači da odluke mogu da se donose samo na evropskom nivou. Jednostrane mjere stoga nisu moguće", kazala je Miriam Garsija Ferrer, portparolka EU za trgovinu, prenosi Deutsche Welle.

Sporazum o slobodnoj trgovini sa Ukrajinom

S obzirom da na unutrašnjem tržištu 27 zemalja članica EU ne postoje granice ili carine za robu, sa ukrajinskim žitom može slobodno da se trguje unutar EU - čak i ako Poljska ili Mađarska uvedu zabranu uvoza. Da bi zabrana uvoza bila efikasna trebalo bi da je podrži svih 27 država članica. Portparolka za trgovinska pitanja je naglasila da između EU i Ukrajine postoji sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini, kojem naravno podliježu i Poljska i Mađarska, kao i sve druge zemlje članice. Prema tom sporazumu, carine na ukrajinski izvoz, u i kroz EU, uglavnom su suspendovane od ruskog napada. Time bi Ukrajini trebalo da se omogući da prodaje žito i drugu robu u inostranstvu, zaobilazeći crnomorske luke koje Rusija napada.

Advokati Evropske komisije trenutno ispituju zvanične argumente poljskih i mađarskih vlasti za zabranu uvoza. Oni govore o narušavanju tržišta, problemima za lokalne poljoprivrednike ili kršenju proizvodnih procesa. Ukoliko ne postoji pravni osnov za takvo jednostrano djelovanje, Evropska komisija bi teoretski mogla da pokrene postupak protiv Poljske i Mađarske zbog kršenja sporazuma. "U kontaktu smo sa svim stranama, uključujući i ukrajinsku", ističe portparolka Ferrer.

Umjesto kazni potrebna rješenja

"Ovdje imamo posla sa ratom", rekao je Eric Mamer, portparol predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen. Očigledno je da bi stradali poljoprivrednici i narod Ukrajine. "EU i njene države članice su dale sve od sebe da pomognu Ukrajini. Nije nam cilj da dodatno opterećujemo stanovništvo u EU. Zato se ne radi o sankcijama, već o pronalaženju rješenja koja su zasnovana na zakonima EU, koja uzimaju u obzir interese i Ukrajinaca i EU".

Mnogi političari u državama na istočnom krilu EU kao rješenje vide ponovno uvođenje carina na ukrajinski izvoz. Komisija EU je predložila upravo suprotno - produženje bescarinskog perioda za napadnutu Ukrajinu za godinu dana. Od početka rata ekonomska proizvodnja u Ukrajini opala je za trećinu. Izvoz je stoga od vitalnog značaja za njen opstanak. Pošto crnomorski izvoz zavisi od ruske dobre volje, hitno su potrebni alternativni kopneni putevi.

Više novca kao rješenje?

Pet zemalja EU, Poljska, Mađarska, Slovačka, Rumunija i Bugarska, prije četiri sedmice su pismeno od Evropske komisije zatražile pomoć za svoje poljoprivrednike i proizvođače hrane, koji ispaštaju zbog jeftinog uvoza iz Ukrajine. Kao rezultat toga, EU je krajem marta dogovorila paket pomoći vrijedan 56 miliona eura, koji zemlje članice već mogu da koriste za obeštećenje svojih poljoprivrednika.

Evropska komisija trenutno radi na drugom paketu, čiji iznos još uvijek nije poznat, saopštila je portparolka za trgovinska pitanja Ferrer. Više novca bi možda moglo da vrati poljsku i mađarsku vladu na kurs EU. Jer carinske olakšice za Ukrajinu su odobrile sve zemlje članice. Isto tako i takozvane 'rute solidarnosti' za bescarinsku trgovinu za sve vrste robe iz i za Ukrajinu.

Žito, koje sada izaziva probleme, posebno u Poljskoj, trebalo bi zapravo da se izvozi u treće zemlje. Međutim, ono često ostaje u susjednim zemljama Ukrajine i prodaje se, jer navodno postoje logistički problemi sa daljim transportom. Proteklih nedjelja, poljska vlada je osnovala komisiju za istragu mogućih slučajeva prevare.

Poljska vrši pritisak

Novi poljski ministar poljoprivrede Robert Telus, početkom aprila je postigao dogovor sa ukrajinskim kolegom Mikolom Solskim o daljem prolasku kroz Poljsku na desetine hiljada tona ukrajinskog izvoza mjesečno. Čini se da trenutno od tog sporazuma nema ništa. Ministri su htjeli ponovo da se konsultuju ovog ponedjeljka. Stručnjaci i zvaničnici u Briselu takođe će ove nedjelje razgovarati o tome kako da se trgovinski sukob riješi.

Međutim, kriza nije došla iznenada. Još u decembru 2022. političari poljske vladajuće stranke PiS zahtijevali su manji uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine. Poljski poljoprivrednici takođe već mjesecima protestuju protiv jeftinije konkurencije iz ratom zahvaćene susjedne zemlje. U Poljskoj se na jesen održavaju izbori. Prema pisanju poljskih medija, inicijativa PiS-a bi takođe mogla da se posmatra kao manevar predizborne kampanje.

Pored Poljske i Mađarske, primjer bi mogle da slijede i druge zemlje. Bugarska vlada je najavila da bi mogla da se pridruži zabrani uvoza ukrajinskog žita. Bugarska je do sada od EU dobila 16 miliona eura nadoknade za pretrpljene gubitke. Ministar Gečev sada traži dodatnih 50 miliona eura (100 miliona KM). Slovačka je već prošle nedjelje zabranila neke proizvode. Međutim, tamošnji obim trgovine je prilično mali u poređenju sa Poljskom.