EU daje Frontexu nova ovlaštenja za deportaciju migranata van Evrope

Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu Frontex trebala bi dobiti proširena ovlaštenja koja bi joj omogućila učešće u vraćanju migranata iz jedne zemlje izvan Evropske unije u drugu. Time bi se djelovanje agencije proširilo izvan evropskih granica, uključujući deportacije iz takozvanih centara za povratak.

Evropska komisija trebala bi predstaviti reformu u utorak, a prema informacijama koje su zvaničnici EU-a prenijeli portalu Euronews, nove mjere predstavljaju značajno proširenje operativne uloge Frontexa u provođenju evropske migracijske politike.

Do sada je agencija prvenstveno pomagala državama članicama u vraćanju neregularnih migranata iz EU-a u njihove zemlje porijekla, uz nadzor vanjskih granica i obalnih područja. Prema novim pravilima, Frontex bi mogao pomagati i vlastima zemalja izvan Unije u vraćanju migranata prije nego što oni uopće stignu do evropskog teritorija.

"Što više ljudi vratite prije nego što stignu u Evropu, manje ćete ih morati vraćati nakon toga", izjavio je jedan zvaničnik EU-a za Euronews.

Proširena ovlaštenja obuhvatila bi i učešće u deportacijama iz centara za povratak, koje bi države članice EU-a mogle uspostavljati na teritoriji zemalja izvan Unije.

U takvim centrima boravili bi migranti kojima je odbijen zahtjev za azil ili koji nemaju pravo ostati u EU-u, dok se ne organizuje njihov povratak u zemlju porijekla ili drugu odgovarajuću državu.

Pet evropskih vlada trenutno pregovara o uspostavljanju prvog takvog centra, čiji se početak rada očekuje 2027. godine.

Josephine Solanki, istraživačica amsterdamskog instituta Transnational Institute, upozorila je da bi ovakva reforma mogla značajno promijeniti karakter agencije.

Prema njenim riječima, Frontex se sve više udaljava od uloge agencije koja pomaže državama u kontroli granica i postaje institucija koja provodi deportacije i djeluje daleko izvan granica EU-a.

Zabrinutost zbog ljudskih prava

Planirano proširenje ovlaštenja izazvalo je zabrinutost organizacija civilnog društva i udruženja za zaštitu ljudskih prava. Ona traže snažnije mehanizme nadzora i odgovornosti kako bi se spriječila moguća kršenja prava migranata tokom operacija izvan evropskog teritorija.

Kritičari podsjećaju da se Frontex i ranije suočavao s optužbama povezanim s kršenjem osnovnih prava tokom graničnih operacija.

S druge strane, saradnja s državama izvan EU-a neće biti moguća bez posebnih sporazuma. Slični sporazumi već postoje s pojedinim zemljama, uključujući Albaniju, Srbiju i Sjevernu Makedoniju, a oni omogućavaju raspoređivanje službenika Frontexa radi provođenja zajedničkih operacija.

EU također pregovara o sporazumu sa Senegalom, dok predstavnik Frontexa za tu zemlju ima proširenu nadležnost koja obuhvata Mauritaniju i Gambiju.

Planirana i brza interventna jedinica

Reforma bi trebala uključiti i uspostavljanje snaga za brzo reagovanje u slučaju iznenadnog i velikog priliva neregularnih migranata.

Uz to, predviđeno je formiranje jedinice koja bi pratila društvene mreže s ciljem ranog prepoznavanja mogućih masovnih migracijskih kretanja.

Jedan od povoda za takve planove bili su događaji u španskoj enklavi Ceuta, gdje je tokom jula zabilježen masovni prelazak migranata preko granice između Maroka i španske teritorije.

Evropska komisija smatra da bi nove mjere trebale omogućiti efikasniju kontrolu granica i brže provođenje odluka o povratku migranata. Međutim, način na koji će se proširena ovlaštenja primjenjivati i kakav će biti njihov utjecaj na prava migranata ostaju važna pitanja u predstojećoj raspravi o reformi.