Ekstremne vrućine veliki problem u EU: Zdravstvene službe traže hitnu reakciju

Oko 80 evropskih zdravstvenih organizacija, uključujući Njemačku ljekarsku komoru, od Europske unije zahtijeva hitne mjere za zaštitu stanovništva od sve učestalijih naleta ekstremno visokih temperatura.

Jedan od zahtjeva je da EU proglasi vanredno klimatsko stanje i prizna ekstremnu vrućinu kao ozbiljan zdravstveni rizik, uz uvođenje obavezujućih mjera zaštite.

Potpisnici također traže izradu plana zaštite od vrućine, kao i formiranje posebnog fonda za prilagođavanje, koji bi, između ostalog, bio namijenjen klimatskoj zaštiti ustanova za njegu i zbrinjavanje, bolnica, vrtića i škola.

Kako su organizacije zajednički saopćile u četvrtak, postojeće nedostatke u propisima o zaštiti na radu potrebno je otkloniti uvođenjem obavezujućih regionalno definisanih temperaturnih granica.

Evropske zdravstvene organizacije upozoravaju da postojeći nacionalni sistemi upozoravanja, zdravstveni akcioni planovi i strategija klimatskog prilagođavanja Evropske unije nisu uspjeli zaustaviti rast smrtnosti uzrokovane ekstremnim vrućinama.

"Pod kupolom vreline u junu, najtoplijem periodu ikada zabilježenom u zapadnoj Evropi, smrtnost je bila hiljadama slučajeva iznad prosjeka, uz trend daljnjeg rasta", navodi se u dokumentu. Ističe se da su među žrtvama uglavnom starije osobe, a posebno žene.

Povećanom riziku izloženi su i radnici koji posao obavljaju na otvorenom, osobe slabijeg imovinskog stanja, stanovnici neadekvatno prilagođenih stambenih objekata, kao i korisnici domova za njegu i bolnički pacijenti.

Zdravstvene organizacije upozoravaju i da rastu broja smrtnih slučajeva doprinose šumski požari, čiji dim sedmicama prekriva gradove. Naglašavaju da će sitne čestice prašine i nakon gašenja požara još dugo predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik.

Zbog toga zahtijevaju da se u Evropski okvir za klimatsku otpornost ugradi plan, koji Evropska komisija trenutno priprema, a kojim bi zaštita zdravlja bila stavljena u središte klimatskih politika kroz pravno obavezujuće mjere.

Potpisnice su se istovremeno obavezale da će ustanove kojima upravljaju, uključujući bolnice, ljekarske organizacije i domove za njegu, dodatno opremiti kako bi bolje zaštitile pacijente, korisnike i osoblje od posljedica ekstremnih vrućina.

Njemački Institut za javno zdravlje Robert Koch procijenio je u četvrtak da je od početka aprila do sredine jula, uglavnom tokom rekordnog toplotnog vala krajem juna, od posljedica vrućine umrlo oko 11.900 ljudi, piše dpa.